Ostrvo Vido i Srpska kuća na Krfu
22/03/2016 Tekst ažuriran 07/12/2023 Iskustva 11

Na Krfu su napisane neke od najtužnijih, ali i najveličanstvenijih stranica srpske istorije.


Ni ne sluteći tada da će njegova pesma “Plava grobnica” biti smatrana za jednu od najlepših rodoljubivih pesama, a ujedno postati i sinonim za veliko stradanje srpskog naroda tokom Prvog svetskog rata, čuveni srski pesnik, Milutin Bojić je pevao:
 

Stojte, galije carske! Sputajte krme moćne! 
Gazite tihim hodom!
Opelo gordo držim u doba jeze noćne
Nad ovom svetom vodom...


Iako su veze grčkog i srpskog naroda postojale i pre, čini se da su od tog perioda znatno ojačale. Od 03. decembra 1915. pa sve do 06., odnosno 21. januara naredne godine, kada je završeno njihovo iskrcavanje na omanjem grčkom ostrvu Vido, nadomak Krfa, trajala je golgota srpskih ratnika, koji su u želji da ne kapituliraju, bili prinuđeni da se povlače preko teritorije Crne Gore i Albanije.


Čuveni srpski vojvoda Prvog svetskog rata, Radomir Putnik je naredio da vojska, ali i kralj Petar Prvi Karađorđević, članovi tadašnje Vlade, pa čak i određeni broj žitelja Srbije krene na put, koji je u istoriji upamćen kao Albanska golgota.


Pre nego što su francuskim lađama stigli stigli na grčko ostrvo Krf, koje je među srpskim ratnicima proglašeno ostrvom spasa, na žalost među preživelim srpskim ratnicima javio se pegavi tifus, koji se smatra najvećom epidemijom ikada, uzevši u obzir da je nebrojeno života tada izgubljeno.


U posebno oformljenoj bolnici na omanjem ostrvu Lazareto, koje je smešteno između mesta Guvija na Krfu i ostrva Vido, vidane su rane mnogim srpskim ratnicima.



A oni, čiji život je bio u velikoj opasnosti su prebacivani na obližnje ostrvo Vido, koje je u srpskoj tradiciji upamćemo i kao Plava grobnica, ali i kao ostrvo smrti. Tamo se nalazila bolnica u kojoj je bio omogućen smeštaj za čak 1.600 hrabrih srpskih ratnika. Nažalost, broj preminulih je mnogo veći...


Kako su srpski ratnici koji su bili prebačeni na ovo ostrvo bili posebno lošeg zdravstvenog stanja, mnogi od njih su svoje živote okončali upravo na ovom mestu, daleko od svoje otadžbine.


Uzevši u obzir da na samom ostrvu nije više bilo mesta za sahranjivanje, lokalne vlasti su bile prinuđene da preminule srpske ratnike sahranjuju u specijalnim grobnicama na obali ovog ostrva, a kada više ni to nije bilo moguće, tela preminulih su sahranjivali u dubinama Jonskog mora. To mesto u dubini plavog Jonskog mora nazvano je Plava grobnica.


Koliko su Grci saučestvovali u patnji srpskog naroda dovoljno govori i podatak da se u moru sa strane Plave grobnice Srbi i Grci se ne kupaju iz poštovanja prema preminulim srpskim ratnicima.


Iako je ostrvo Krf poznato po mnogobrojnim ribarima, 50 godina nakon tragične sudbine srpskih ratnika, nijedan od njih nije zabacio svoju mrežu u blizini ovog ostrva. 


Projekat za mauzolej na ostrvu Vido je izradio arhitekta Nikola Krasnov, a po nalogu kralja Aleksandra Karađorđevića je 1938. godine on i podignut. U spomen kosturnici su smeštene kosti 1.232 srpska vojnika kojima se znaju imena, a čak oko 1.500 njih koji su ostali nepoznati.


Iznad glavnog luka spomen kosturnice se nalazi amblem Kraljevine Jugoslavije sa reprodukcijom Albanske spomenice, a postoji i obeležje koje je poznato kao Kameni krst, koje je zapravo prvi spomenik preminulim srpskim borcima na ovom grčkom ostrvu. Podignut je, takođe prema nalogu kralja Aleksandra Karađorđevića, 1923. godine, a nalazi se u neposrednoj blizini mauzoleja.


Srpska kuća na Krfu

Na grčkom ostrvu Krf, u samom centru grada Krfa se nalazi jedno od retkih mesta u Grčkoj na kome ćete videti da zajedno stoje jedna do druge, grčka i srpska zastava. Reč je o svojevrsnom muzeju koji čuva spomen na stradanje srpskih ratnika tokom Prvog svetskog rata, simboličnog naziva Srpska kuća.


Smeštena je u neposrednoj blizini gradskog trga Spijanada i funkcioniše kao muzej, u kome se nalaze različiti predmeti srpskih ratnika, poput ordenja i uniformi, te fotografije, koje predstavljaju svojevrsno svedočenje o velikoj tragediji srpske vojske i celokupnog srpskog naroda. Za posete je otvoren u periodu od 09 do 14 časova. 


Takođe je i vrlo važan podatak da su od iskrcavanja, pa do pred kraj 1918. godine, preživeli srpski ratnici i članovi Vlade, uz pomoć lokalnog stanovništva organizovali brojne aktivnosti u gradu Krfu, tako da su funkcionisale i osnovna škola i niža gimnazija za srpsku decu, a izlazile su čak i “Srpske novine” i “Zabavnik”, dok su u lokalnim štamparijama posebno štampane knjige za srpske učenike.


Naročito je zanimljivo što je funkcionisao čak i srpski orkestar, na čijem čelu je bio čuveni kompozitor, Stanislav Binički, koji je u to doba vršio dužnost kapelnika kraljeve garde. 


Svakako treba pomenuti i spomen ploču koja je postavljena 1975. godine u mestu Guvija na Krfu, u koje su se i iskrcali srpski ratnici, a tekst je osim na srpskom i grčkom, napisan i na francuskom jeziku.

 

Pridružite nam se i pratite važne i korisne info iz Grčke!
Grčka Info na Instagramu - uživajte u lepotama Grčke
Facebook grupa "Grčka Info" - pitajte druge turiste i diskutujte o Grčkoj
Viber grupa "Grčka Info" - budite informisani
Viber grupa "Grčka Info smeštaj" - pratite najbolje ponude smeštaja

 

Napiši komentar
435 Zorica Filipovic   30/12/2016
Pre dve godine obisli ovo istorijsko mesto za nas narod. Potresno skroz...
436 Biljana Krstic   30/12/2016
Ovoga leta sam posetila ostrvo, jako dirljivo i tužno
437 Branka Lukic   30/12/2016
Grci se ne kupaju ali zato ima Srba koji pitaju vodica "Hocemo se tamo kupati?" Jako je strasno kad ljudi ne znaju svoju istoriju.
438 Marina   30/12/2016
Osecaj koji sam imala po ulasku je bio...strasno emotivan...Vulkan emocija... i ostavlja jak utisak na coveka ,koji se dugo pamti...
439 Milica S.   30/12/2016
Moram da prenesem svoj utisak sa letovanja 2014. Kada smo brodicem isli ka ostrvu Vido, polovina "saputnika" su bili Grci i Englezi koji su isli na ostrvo na kupanje. Svakako, sa druge strane, ali eto, licno sam se uverila da ima ljudi koji ne postuju "plavu grobnicu" ili nisu detaljno obavesteni.
440 Marina Vlachos   30/12/2016
Niko se ne kupa gde je plava grobnica ali sa druge strane ostrva se kupaju ljudi..
903 Nevena   06/04/2017
Nikada nisam osetila toliku bujicu emocija osim tada kada sam krocila na ostrvo Vido...taj osecaj i danas traje kad god se setim Krfa ...to je nesto sto se nikada ne zaboravlja...
1227 Nena   06/09/2017
Tacno pre sedam godina bila sam na letovanju na Krfu...prelepo ostrvo ali onaj osecaj tupog bola u grudima kada sam krocila na Vido ni dan danas ne napusta....znam samo da moram opet tamo da se vratim da bar jos jednom upalim svecu i odam pocast nasim hrabrim precima- nasim pravim SRBIMA !!!
1232 LJiljana Petrić   06/09/2017
Upravo samse vratila sa letovanja na Krfu. Divno ostrvo kao i istoimeni grad , ali ostrvo Vido je nesto neverovatno. U miru i tišini smo odali počast našim vojnicima, sve su nas preplavile emocije, bilo je suza,grlo je stezalo, meni lično jako potresno jer mi je predak sahranjen u Plavoj grobnici.Svi Srbi koji posete Krf obavezno da obiđu ovo mesto i poklone se senima naših predaka. Živela Srbija!
2000 Nebojsa Lazic   14/09/2018
Sa suprugom i detetom sam ove 2018. u septembru letovao na Krfu...posetio Vido i zatekao dve Grkinje koje se kupaju kod spomen ploce koju su podigli Rusi... dakle direktno na mestu koje gleda u plavu grobnicu. Otac iz grupe je lepo objasnio sinu da svuda ima budala.
4011 milan   03/08/2021
Plava grobnica nije uz ostrvo. Nikome ne bi palo na pamet da sahranjuje u plicaku blizu obale pa da ih plima i oseka nanesu do obale. Preminuli su odvozeni veoma daleko od ostrva gde su veoma velike dubine.


Najčitaniji tekstovi na našem sajtu