Postavljeno 09.03.2018. |
Izmenjeno 08.10.2024.
| Korisni tekstovi Grčka
Kako smo nekada letovali u Grčkoj
Turisti iz nekadašnje Jugoslavije na letovanje u Grčku počeli su da odlaze ranih 70-ih godina. U vreme kada nije bilo interneta, foruma, društvenih mreža i pametnih telefona, a mnogi u svojim kućama i stanovima nisu imali čak ni fiksni telefon - umesto GPS navigacije koristili su se atlasi i mape.
Današnje generacije verovatno to teško mogu da shvate, ali letovanje u Grčkoj je nekada bilo moguće i bez ovih stvarčica. I ne samo da je bilo moguće već je bilo i mnogo opuštenije: nije postojala briga da li će biti dovoljno novca, nije se postavljalo pitanje kakve su plaže i da li je more tirkizno, bilo je važno samo da se ode.
Letovanje u Grčkoj nekada i sada
Da bi se danas otišlo na letovanje u Grčku potrebno je proveriti i uraditi mnogo toga.
Danas su turistima presudne mnoge stvari koje nekada nisu donosile "glavobolju": da li smeštaj ima TV, da li radi internet, da li postoji šetalište, da li je plaža peščana, gde su jeftini supermarketi, da li je more hladno i mnoga druga.
Osim svih ovih pitanja koja se postavljaju, potrebno je naći pouzdanu turističku agenciju ili smeštaj preko interneta, pročitati iskustva turista na raznim stranama, raspitati se o letovalištu, pa neretko planiranje i priprema mogu da potraju nedeljama pa čak i mesecima..
Nekada je bilo dovoljno spakovati se, sesti u automobil i stići na more.
Gde se najčešće letovalo u Grčkoj
Sedamdesetih i delom osamdesetih godina u Grčku se odlazilo na letovanje "na bum", bez ikakvih prethodnih rezervacija. Krajem osamdesetih i delom devedesetih godina jedan deo turista je i dalje letovao na ovaj način, dok je drugi deo koristio aranžmane turističkih agencija, a neki su svoj odmor rezervisali pozivajući vlasnike telefonom. Fiksnim naravno.

Iako letovanje u republikama tadašnje SFRJ nije predstavljalo luksuz, ipak odlazak u Paraliju, Platamon, Agia Triadu, Leptokariju i ostala letovališta popularna tih godina, bio je rezervisan za turiste boljih finansijskih mogućnosti.
U Grčku se putovalo prenatrpanim Fićama ili Tristaćima, na put se kretalo u ranim jutarnjim časovima za vreme hladovine, a na more stizalo predveče. I niko nije razmišljao o jednom "izgubljenom" danu manje ili više.
Novca nije falilo, letovanje nije predstavljalo luksuz i svi su bili zadovoljni skromnim nameštajem u hotelskim sobama koji su najčešće činili kreveti, ormani, a ponegde i zajedničko kupatilo.
Tih godina se letovalo u hotelima ili kampovima. Deca su i tada plivala sa perajima i pojasima na naduvavanje, ali umesto današnjih skutera na vodi, atrakcija je bila provozati se po moru običnim drvenim čamcem.
Nešto kasnije vlasnici su počeli da izdaju turistima po jednu sobu u okviru kuće u kojoj su i sami živeli, a kako su potrebe turista rasle i njihov broj se povećavao, počeli su da se grade i čitavi privatni kompleksi sa sobama, a kasnije i studijima koja su imala kuhinje.
Ipak, kampovi u Grčkoj su tih godina bili ekonomičan vid letovanja pa se neretko dešavalo da turisti u njima provedu i dvadesetak dana. Danas je kampovanje i boravak u prirodnom ambijentu, na čistom vazduhu, pored lepih peščanih plaža, postalo luksuz, jer ovakvi kampovi nisu brojni.
Kako su nekada izgledale plaže
Beach barovi koje danas možete videti na plažama Grčke, bili su privilegija isključivo hotela i kampova. Na plažama ispred kojih nije bilo turističkih objekata, uvek je bilo mesta da se uživa i turisti su najčešće ležali na svojim dušecima ili peškirima.
Nekadašnji barovi na početku su imali samo stolice i suncobrane, a komforne ležaljke su u upotrebu ušle nešto kasnije. Na ostalim plažama suncobrani su bili veoma retki, mogli su se videti tek ponegde i u letovalištima je generalno bilo mnogo više zelenila nego danas.

Umesto mailova, Viber i Whats-app poruka, sa mora su se slale obavezne razglednice - veoma lep običaj koji je na žalost danas skoro u potpunosti iskorenjen.
Tragajući za informacijama naišli smo i na podatak da su grčka ostrva postala popularna još 60-ih godina zahvaljujući svetskom jet setu koji je krstario njima, a najveće zasluge za to su imali Jackie Onassis, Anthony Quinn (film "Grk Zorba"), Leonard Cohen i još neki.
Slike: Old Photos of Thessaloniki
Razglednice: Vladimir Predojević
Prvi saznajte upozorenja, važne vesti i informacije iz Grčke! Ne propustite najbolje i najpovoljnije ponude smeštaja! Pitajte druge turiste, razmenite iskustva i diskutujte o letovanju u Grčkoj!
Pratite Grčka Info na Instagramu
Pratite Facebook stranicu "Grčka Info"
Pratite Viber grupu "Grčka Info smeštaj"
Pratite Facebook grupu "Grčka Info"
Pratite Viber grupu "Grčka Info"
Pratite TikTok "Grčka Info"
Pridružite nam se i pratite važne i korisne info iz Grčke!
5 Komentara
Komentari za ovaj blog
Нулти случај 28.03.2025
Позивам читаоце портала да негују и чувају сећање на та дивна времена, личним реминисценцијама, анегдотама, коментарима, прилозима... Ми и не слутимо колико је важно документовани лепоту која се неће вратити...
Milan 12.04.2024
Danasnjim generacijama nebi poverio ni 2 ovce da cuvaju jer bih izgubili. Znali bi fa odu do trafike u komsiluku inace sa mapom do Grcke jako diskutabilno...
Dejan Mikic 12.04.2024
ako krenem da pisem o svemu od'80 do '90 nece moci stati. 1980 prvi put u Grcoj sa roditeljima ja i brat u Leptokariji.To je bila ljubav na prvi pogled. Odlazili smo svake godine i nama je bilo super,nismo menjali Leptokariju sve do 1990.Potom su prolazile godine nisam odlazio sve do 2017 kafa sam otisao sa suprugom kojoj sam stalno pricao o Grckoj i Leptokariji. Sada i supruga obozava Leptokariju pa odlazimo svake godine. Planiramo i ovu godinu Pozdrav za sve koji vole Grcku
Dex 15.09.2018
Nama se znalo... Skupimo se nas 3 ili 4 porodice zajedno i krenemo put Grčke. Na putu do tamo, obavezno zaustavljanje u Skoplju, pored Vardarskog mosta u nekom od obližnjih kafića ili restorana potražili bismo neko osveženje (kafa, sok, pivo, sladoled, šta ko voli...) Zatim bismo tako osveženi i okrepljeni nastavili ka Solunu, u kome bismo obavezno prenoćili i obišli grad uzduž i popreko... Sutradan, odmoreni i naspavani nastavili bismo put do Stavrosa, u kome bismo letovali i provodili po 10 i više dana... I tako svake godine, 10 godina zaredom... Bile su to najlepše godine mog života...
Preporučeni smeštaj
Mikica 13.08.2025
Има на интернету новински чланак са насловом "Микица обожава Паралију" . То је текст од пре три године преузет са форума "Грча-инфо" а са мојим успоменама из Паралије.
Тамо сам, као дете, летовао неколико пута, пре 40 и више година. Када се помене Грчка, мора се признати да моја драга Паралија нема у себи ама баш ништа аутентичног од земље Хелена. Равница, обала једнолична, без залива, зеленила, стена, брда, старих грчих села или острва у околини. Без културно историјских споменика античке или византијске Грчке. Баш, баш ништа.
Међутим, хиљадама деце која су пре много година летовала у Паралији, то је било најлепше место на свету. Место где су безбрижно и срећно проводили по 1 0-15 или више дана уживајући у игри, забави, сунцу и мору. То су предивна и неизбрисива сећања и нису никаква идеализација. Било нам је много, много лепо.
Па и сада, за многе одрасле и зреле људе који могу да се дистанцирају од шарених дечјих успомена, Паралија има неку привлачност и неки посебан шарм. Симпатично, бучно и сликовито летовалиште.
Гостољубиви, љубазни домаћини, топло море, пешчане плаже. Паралија омогућава и онима са скромним буџетом да пристојно летују и да се лепо одморе. А за љубитеље излета,-нису далеко ни Солун, ни прелепи Олимп па ни Метеори. Један дан се може издвојити за "паузу".
Паралија не нуди много али и не тражи много и зато је многи и воле. Према њој је тешко остати равнодушан. Велики поздрав свима!