Korisni tekstovi Grčka
Karneval u Grčkoj: Zabava, veselje i parade širom zemlje
Karnevali (Apokries) su u Grčkoj veoma važan događaj. Zahvaljujući bogatoj istoriji svakog od njenih regiona, Grčka ima veliki broj različitih karnevalskih tradicija: od proslave u venecijanskom stilu do autentičnog omaža bogovima antičke Grčke - Bahusu i Dionisu, bogovima vina i proslava. Sa karnevalima dolazi zabava i "kefi" (pojam koji na grčkom označava radost, veselje) u svakom od gradova. Karneval se smatra državnim praznikom, jer je vremenom postao prava atrakcija za veliki broj učesnika i posetilaca, kako iz zemlje tako i iz inostranstva. Ova ulična proslava muzike, maskarade, plesa i boja označava jedinstveni tronedeljni period u Grčkoj, koji počinje 60 dana pre Uskrsa i traje tri nedelje. Karneval će ove godine trajati od 25.02. do 17.03. Počinje svečanim otvaranjem Triodiona, liturgijske knjige koja sadrži tri svete ode, a završava 17.03. dan pred Uskršnji post, praznik Čisti ponedeljak. Danas postoji više različitih karnevalskih parada širom cele Grčke, stotine različitih grupa učestvuje u njima i svako ko želi može da se pridruži nekoj grupi. Karneval u Patri Neosporno najpoznatiji karneval u Grčkoj, karneval u Patri, je jedna od najvećih karnevalskih fešti u Evropi i najvažniji događaj, ne samo za grad već i za čitavu Grčku. Velike dekorisane platforme i obojene figure mašu sa ulica grada tokom vikenda obeleženog paradom i žurkama, dok je čitava nedelja ispunjena velikim brojem aktivnosti i događaja. Jedan od ključnih elemenata je Kralj Karnevala sa Kraljicom, koji paradiraju u raskošno dekorisanim postoljima - platformama. Aktivnosti podrazumevaju igre, žurke, radionice za decu, kao i paradu u subotu uveče, veče pre ekstravagantne nedeljne parade. Svake godine hiljade karnevalskih učesnika formira plesne grupe koje igraju sa upaljenim bakljama na prigušeno osvetljenim ulicama grada. Ovaj karneval postoji već 180 godina i ima oko 40.000 učesnika i više od 300.000 posetilaca što je razlog zašto se smatra jednim od najvećih u Evropi. Baš kao i u Rio de Žaneiru, i stanovnici grada Patra se za ovu karnevalsku proslavu pripremaju tokom cele godine. Uz "lov na blago" (zagonetke, igre i aktivnosti takmičarskog tipa), borbu sa bikovima u kojoj umesto maske učesnici prekrivaju lica pepelom, igranje bez prestanka, muzičke grupe koje prolaze kroz grad, čuveni "čokoladni rat" u centru grada i noćne parade, karneval dostiže svoj vrhunac poslednjeg dana proslave u 15h, uz veliku feštu praćenu vatrometom, paradom kočija i spaljivanjem Kralja Karnevala. Karneval u mestu Galaksidi Mali grad Galaksidi je sigurno potpuno nepoznat mnogim stranim turistima, ali u Grčkoj njegova karnevalska tradicija nije novost. Za obeležavanje kraja karnevalske sezone i početka posta, lokalno stanovništvo grada Galaksidi ima specijalnu tradiciju koja privlači veliki broj posetilaca. Na Čisti Ponedeljak, lokalno stanovništvo se skuplja za tradicionalne “ratove brašnom” u kojima jedni na druge bacaju brašno u boji. Ova jedinstvena tradicija datira iz 19. veka, kada je zemlja bila pod turskom okupacijom i kada su stanovnici ovog grada odlučili da proslavljaju karneval kao akt otpora. “Rat brašnom” traje ceo dan i završava se tako što svi odlaze u obližnje taverne kako bi proslavili početak sezone posta. Karneval u Ksantiju Gradić Ksanti (Xanthi) u podnožju planina Rodopi, u severoistočnoj Grčkoj, je postojbina spektakularnog karnevala, koji se organizuje sa više od 40 kulturoloških grupa. Fokus je na ilustrovanju istorije i kulture regiona, a sam događaj traje duže od nedelju dana i uključuje mnoge aktivnosti, kao što su degustacija lokalnih specijaliteta, žurke i aktivnosti za decu. Vrhunac slavlja velike parade se dešava poslednje nedelje karnevala. Nakon parade tradicija nalaže Spaljivanje Cara, koji je ekvivalent Kralju Karnevala u Patri, i koji se pali na ulazu u stari grad. Obično ovu ceremoniju prate vatromet i žurke, kako bi se označio kraj ovih proslava. Karneval na ostrvu Skiros Skiros, neodoljivo ostrvo u Sporadima je postojbina posebnog "divljeg" karnevala. Proslave u periodu pre posta organizovane su oko tkv. kozjeg plesa, koji se odvija svakog vikenda u susret postu, i centrirane su oko iskonskih ličnosti. Muškarci se oblače kao starci, obično u crno, sa zvoncima i kozjom kožom oko struka, dok se žene oblače u belo, i u tradicionalne nošnje. Oni paradiraju gradskim ulicama, praveći gungulu i zvoneći zvonima Manastira Agios Georgios. Nakon parade, žurka se nastavlja u tavernama, gde se stanovnici goste do jutra. Karneval u Retimnu na Kritu Tokom sezone karnevala, Retimno na Kritu ispunjen je bojama i budi festivalski duh uz proslave koje traju mesec dana. Ovom prilikom se okuplja lokalno stanovništvo i posetioci, mladi i stari, i održavaju se zabave, lov na blago, plesovi i parade. Ljudi nose kostime, a parada, sa svojim snažnim venecijanskim uticajem predstavlja centar zbivanja proslave, uz Kralja Karnevala. Karneval Nausa Karnevalska sezona u mestu Nausa (Naousa) u centralnoj Makedoniji, na severu Grčke, predstavlja zabavnu proslavu koja se zasniva na jednim od najstarijih i najpopularnih običaja u Grčkoj. Ovde se neoženjeni muškarci oblače kao janjičari, dok mlada, koju takođe glumi muškarac, paradira kroz grad, sa posebnom maskom na licu. Praćena muzikom i plesovima, parada je veoma lepo organizovana i prati isti raspored i tradicionalne pesme. Karnevalska parada obiluje plesovima i pozorišnim predstavama, a poslednje nedelje se održava velika proslava na glavnom trgu. Karneval na Krfu Poznati Karneval na Krfu ima tradiciju dugu 450 godina i svoje poreklo vodi iz srednjeg veka, kada su venecijanski osvajači ostrva doneli ovaj običaj iz svoje domovine. Danas, karneval Krfa veoma podseća na karneval u Veneciji i obuhvata razna zabavna dešavanja. Najpoznatiji događaj karnevala je Velika parada, koja se odigrava na glavnom trgu grada. Ljudi obučeni u čudne kostime pridružuju se grupama i šire duh karnevala duž celog ostrva. Paradu prate lokalna muzika i plesovi. Na kraju parade sledi paljenje Kralja Karnevala, za koga se veruje da nosi grehove lokalnog stanovništva. Kralj Karnevala se pali na lomači, uz ples i zabavu. Interesantan običaj povezan sa karnevalom je odigravanje predstave tzv. "Petegoletsia" što znači “trač”. Ovo je oblik uličnog teatra, gde glumci sede u prozorima sa pogledom na ulice starog grada i razmenjuju tračeve na lokalnom dijalektu. Ove predstave često na humoristički način "potkače" političku vlast ili učesnike lokalnih skandala. Nekoliko puta zabranjen - karneval u mestu Tirnavos i Bourani, praznik falusa. Karneval u prefekturi Larise ima referentnu tačku, a to je Tirnavski karneval koji svake godine kulminira praznikom zvanim "Bourani" na Čisti ponedeljak, prvi dan Uskršnjeg posta. Svoje korene vodi iz 19. veka, a u zadnjoj nedelji karnevala među muzikom, plesom i igrom, paradiraju i falusi. Karneval se slavi na originalan, ali i veoma hrabar način. Nije slučajno da je zbog ovoga bio zabranjen više puta iako je osnovan 1980. godine. Međutim uprkos ovim zabranama stanovnici su nastavljali da ga slave u tajnosti. "Bourani" je karnevalski falusni događaj kojim stanovnici Tirnavosa svake godine proslavljaju plodnost zemlje, hvale prirodu i zahvaljuju joj na plodovima. Samo su muškarci uključeni u istorijsku tradiciju običaja. Stanovnici mesta Tirnavosa na Čisti ponedjeljak dolaze pred crkvu Profitisa Iliasa gde vade razna jela i pune vinom velike flaše u obliku falusa. U mnogim prodavnicama ćete naići na drvene faluse, od terakote ili čokolade koje mnogi turisti kupuju kao suvenire. Proslava počinje sa muškarcima koji drže glinene ili drvene faluse, glavne ritualne simbole. Sedamdesetih godina "bourani" je prestao da bude isključivo običaj za muškarce pa su tako i mnoge žene počele da aktivno učestvuju u svim ritualima sve do danas. Karnevalski događaji u Tirnavosu koji kulminiraju u "Bourani" su čitav ritual i traju mesec dana. Meštani i posetioci postaju jedno, sa kostimima jarkih boja, zabavom, muzikom i mnogo vina, rakijom i naravno plesom. Uz bogate pozorišne predstave, manifestacija Tirnavos karnevala se završava kao i svake godine defileom okićenih platformi u pokladni utorak. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Varvara vodopadi, Halkidiki: Skriveni raj nedaleko od Olimpijade
Između sela Varvara i Olimpijada, tačnije malo bliže Olimpijadi (oko 8 km udaljenosti), nalaze se vodopadi Varvara. U pitanju su dva neverovatna vodopada visoka oko 15m, sakrivena u gustoj vegetaciji i prirodi. Ovaj prekrasan pejzaž je vredan posete i idealan za porodice sa decom koja će biti oduševljena prizorom! Šuma u kojoj se vodopadi nalaze je puna drveća lipe, bukve, borova, kestena, hrastova, divljih lešnika, žbunova i cveća. Lokacija i osećaj smirenosti i spokojstva će dovesti do toga da pomislite da ste otkrili mali raj. Tokom sunčanih dana duž puta videćete male, lepe guštere i kornjače, a ako budete imali sreće možete naleteti i na veverice. Kako stići do Varvara vodopada Ako želite da se divite ovom pejzažu, pratite put koji povezuje Olimpijadu sa selom Varvara. Kada prođete područje "Pente Vrises" (Krassoneri) - u pitanju je 5 česmi u kamenu, videćete znak koji vas dovodi do odredišta zemljanim putem koji zahteva pažljiviju vožnju. Ovim zemljanim putem vozite oko 2.5 km nakon čega nailazite na širok šumski put i znak za prve vodopade. Do samih vodopada ne možete stići automobilom, potrebno je da kola ostavite na parkingu u blizini, a zatim ćete odatle prošetati kroz predivnu prirodu 5 do 10 minuta. Primetićete dva vodopada u uvali nakon što parkirate svoj auto. Voda vodi do Mavrolake, reke koja je granica između Olimpijade i Varvare. Jedan vodopad je vidljiv sa puta, a drugi nije. Oblast je prikladno uređena za pešačenje, sa drvenim mostovima i odgovarajućom signalizacijom. Preporuka je da na izlet krenete u zatvorenoj obući. Posetioci ovde imaju priliku da upoznaju lepote planinskog Halkidikija, da rone u kristalno čistoj, ali hladnoj vodi i da uživaju u prirodnom bogatstvu ove oblasti. U vodi ima i raznih slatkovodnih rakova. Poseta Varvara vodopadima je idealna ideja za izlet za porodice, ali i za sve ostale koji žele da pronađu mir i savršeno prirodan pejzaž, potpuno drugačiji od uobičajenih destinacija. Ako odlučite da posetite i selo Varvara, imaćete priliku da upoznate veoma gostoprimljive i ljubazne meštane i uživate u tradicionalnoj i netaknutoj arhitekturi koja između ostalog uključuje i kaldrmisane uske ulice i stare crkve. Ne zaboravite da probate tradicionalne bombone, rezance i trahanu koje pripremaju žene iz sela. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Srbija i Grčka: Činjenice koje se ne smeju zaboraviti
Uvek postoji jedan manji broj onih koji ne poznaju dovoljno istoriju i misle da je veliko prijateljstvo između srpskog i grčkog naroda začeto na letovanjima u Paraliji 70-ih godina. Ili onih drugih koji smatraju da je turizam i obostrana ekonomska korist jedina stvar koja je zbližila ova dva naroda. Ukoliko ste zaljubljenik u Grčku ovo su činjenice sa kojim treba da budete upoznati i da imate na umu da se ovo dugogodišnje, iskreno i veoma čvrsto prijateljstvo ne bazira na moru, plažama ili suncu, već na nečem mnogo, mnogo dubljem. • Znate li priču sa Krfa iz 1916. godine? Kada nas je širokih ruku i srca prihvatio, i ranjene srpske vojnike lečio grčki narod? Da li ste imali možda priliku nekada da posetite ostrvo Vido i Srpsku kuću? • Kada su Centralne sile tokom Prvog svetskog rata ponudile Grčkoj teritorijalne ustupke, pod uslovom da prekrši sporazum o savezništvu sa Srbijom, predsednik grčke vlade Elefterios Venizelos je ponudu odbio rečima: "Grčka je suviše mala zemlja da bi učinila tako veliku podlost". • Zemljište na kojoj se nalazi Srpsko vojničko groblje u Solunu, Srbiji je poklonila Grčka. Sav građevinski materijal dopreman je iz Republike Srbije i na njega tadašnja grčka vlada nije naplatila nijednu drahmu carine. • Tokom rata u Bosni grčki dobrovoljci su pomagali našoj vojsci i borili se zajedno sa nama. Srpski i grčki vojnici, rame uz rame, borili su se i ginuli zajedno. • 1999. godine jedini narod koji se javno i masovno pobunio protiv bombardovanja Srbije bio je grčki narod. Grci su svakodnevno održavali masovne demonstracije u svojim gradovima protiv bombardovanja Srbije. • Kapetan i potporučnik ratne mornarice Marinos Ritsoudis odbio je naređenje da učestvuje u bombardovanju tadašnje Jugoslavije. Mnogi grčki mornari i grčki narod su podržali ovu njegovu odluku, ali ga je ipak vojni sud 1999. osudio i izbačen je iz službe. • Jorgos Dalaras, čuveni grčki pevač, je 1999. godine održao koncert na Aristotelovom trgu u Solunu u znak podrške narodu Srbije tokom NATO bombardovanja. Iste godine, dok je bombardovanje Srbije još uvek trajalo, Dalaras je održao humanitarni koncert u Beogradu, na Trgu republike. • U znak podrške narodu Srbije čuveni grčki kompozitor Mikis Theodorakis je iste godine koncerte održavao u Atini. Na ovim koncertima pevali su i mnogi poznati grčki pevači: Dimitris Mitropanos, Kostas Makedonas, Vasilis Papakonstantinou i mnogi drugi... Pogledajte snimak govora Mikisa Theodorakisa na velikom koncertu u Atini 1999. godine organizovanom za podršku bombardovanoj Srbiji: • Tone i tone humanitarne pomoći su više godina otpremane iz Grčke u Srbiju: hrana, lekovi, odeća, igračke... Humanitarna pomoć iz Grčke pronašla je svoj put i do srpske dece na Kosovu. • Mnoge grčke porodice su raširenih ruku prihvatile hiljade dece iz Srbije i Republike Srpske, pomagale im materijalno, a mnogi Grci i danas pomažu decu palih boraca: kako finansijski tako i na druge načine. Zorica Marinković nam je napisala: "Grčka me je 1994. godine spasila od rata. Moja druga porodica iz Grčke me je prihvatila kao svoju kćerku, pružili su mi predivno djetinjstvo i materijalno nam pomagali. Šta drugo reći... volim grčku muziku, jezik nikada zaboravila nisam, ni svoju predivnu Atinu, niti ću ikada. Volim grčku kinomatografiju, neponovljivu Aliki Vujuklaki i Vegosa... ma volim sve grčko!" • Srbija takođe može da se pohvali svojom pomoći Grčkoj tokom velikih požara 2006. kada je u Grčku poslala isti broj aviona kao i jedna Francuska, i pomogla tamošnjem narodu u suzbijanju požara. • I za kraj da ne zaboravimo i pomenemo još jednu važnu stvar koja nema veze sa istorijom, ali, ko zna, možda nekada i uđe u anale: Srbi su bili ti koji su na Halkidikiju, Tasosu, Olimpskoj regiji... spašavali turističke sezone nekoliko puta. Kada je bila nestašica benzina, kada su banke bile zatvorene, a Grčka navodno pred bankrotom, kada su bili štrajkovi, požari, zemljotresi, kada su navodno rafovi u supermarketima Grčke bili prazni, a turisti sa zapada otkazivali svoje rezervacije. Pročitajte ovaj zanimljiv tekst o srpsko-grčkom prijateljstvu i saznajte još informacija o ovome o čemu smo ovde pisali.
Opširnije
Putno osiguranje za Grčku - Da li je obavezno, cena i najbolji izbor
Da li vam treba putno osiguranje za letovanje u Grčkoj? Putovanje u Grčku iz Srbije ne zahteva vizu zahvaljujući tzv. Beloj Šengen listi, ali postoji pravilo da putnici treba da imaju putno zdravstveno osiguranje. Ipak, u praksi, granične službe retko traže dokaz o osiguranju, pa većina turista smatra da ono nije obavezno. Međutim, naša topla preporuka je da putno osiguranje za Grčku svakako uplatite. Cena je simbolična, a koristi ogromne – u slučaju bolesti, povrede, trovanja ili čak alergije, osiguranje vam može uštedeti stotine, pa i hiljade evra. Zašto je važno imati putno zdravstveno osiguranje u Grčkoj? Polisa putnog zdravstvenog osiguranja pokriva troškove nepredviđenih medicinskih intervencija tokom boravka u inostranstvu. U Grčkoj, privatni lekarski pregled često košta između 60 i 100 evra, a intervencije mogu biti i mnogo skuplje. Osiguranje vam omogućava: • Posetu najbližoj zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj ordinaciji • Refundaciju plaćenih troškova uz račun i medicinsku dokumentaciju • Mogućnost besplatnog pregleda kod lekara koji sarađuju sa vašom osiguravajućom kućom • Pokriće hitnih intervencija, transporta do bolnice i povratka u Srbiju Koliko košta putno osiguranje za Grčku? Cena putnog osiguranja za Grčku je pristupačna: • Oko 1 evro dnevno po osobi • Porodične polise (2 odrasla + deca) – od 22 do 25 evra za 10 dana letovanja • Cena zavisi od broja dana, starosti putnika i paketa koji odaberete Većina polisa pokriva: • Iznenadnu bolest ili povredu • Hitnu medicinsku pomoć • Prevoz do bolnice (hitna pomoć) • Troškove povratka kući ako je zdravstveno stanje ozbiljno Da li postoji besplatno zdravstveno osiguranje za Grčku? Srbija ima potpisane sporazume sa nekim državama o besplatnoj zdravstvenoj zaštiti putem RFZO-a, ali Grčka trenutno nije među tim zemljama. Dakle, besplatno putno osiguranje preko knjižice ili kartice RFZO ne važi za Grčku, i u slučaju potrebe – snosite troškove sami, osim ako niste hitan slučaj.Šta da radim ako mi zatreba lekar u Grčkoj? Ako osetite simptome bolesti ili dođe do povrede, prvo kontaktirajte svoju osiguravajuću kuću putem broja na polisi. Oni će vam reći gde se nalazi najbliži ugovoreni lekar. Ukoliko je hitan slučaj – odmah idite u najbližu zdravstvenu ustanovu. Sačuvajte sve račune i dokumentaciju, jer će vam biti potrebni za refundaciju. Osiguranje za starije osobe i hronične bolesnike Većina osiguravajućih kuća ima starosna ograničenja (npr. do 75 godina) ili drugačije pakete za starije putnike. Takođe, osobe sa hroničnim bolestima treba da provere da li njihovo stanje (npr. dijabetes, hipertenzija) ulazi u pokriće. Ako ne – neophodno je dodatno osiguranje ili specijalni paket. Putno osiguranje i aktivnosti – ronjenje, skuteri, planinarenje Mnogi putnici ne znaju da ekstremnije aktivnosti nisu pokrivene.Uobičajeno putno osiguranje ne pokriva rizike vezane za vožnju skutera, čamaca, ronjenje, paraglajding, planinarenje i slične aktivnosti. Ako planirate ovakve izlete – proverite da li osiguranje pokriva sportove ili aktivirajte dodatnu zaštitu. Kako izgleda proces refundacije? Ako platite pregled iz svog džepa, važno je da: • Sačuvate originalni račun iz ordinacije • Uzmete lekarski izveštaj o dijagnozi i tretmanu • Po povratku u Srbiju predate dokumentaciju osiguravajućoj kući Rok za refundaciju je obično do 14 dana, a iznosi koje dobijete zavise od uslova vaše polise. Da li svi lekari u Grčkoj traže da platite pregled ili intervenciju? Ne. Mnoge osiguravajuće kuće u Srbiji imaju ugovorene lekare i klinike u Grčkoj, gde: • Nećete plaćati pregled iz svog novčanika • Dovoljno je da pokažete broj polise i potpišete obrazac • Novac direktno osiguravač uplaćuje lekaru ili klinici Uvek pre puta proverite da li vam je osiguranje sa direktnim plaćanjem ili refundacijom. Koje osiguranje izabrati za Grčku? Na srpskom tržištu postoji više poznatih osiguravajućih kuća koje nude polise za Grčku. Među najčešće korišćenima su: • Generali osiguranje • Wiener Städtische • Uniqa • Triglav osiguranje • Dunav osiguranje • DDOR • Milenijum osiguranje Savet: Pre kupovine osiguranja, uporedite više ponuda, pročitajte šta polisa pokriva i obratite pažnju na izuzetke. Na šta treba obratiti pažnju prilikom izbora osiguranja? Neke polise ne pokrivaju: • Alergijske reakcije na sunce • Ubode insekata (osa, pčela, krpelj...) • Hronične bolesti ili već postojeće tegobe • Sportske povrede (ukoliko se aktivno bavite sportom tokom odmora) Zato pažljivo pročitajte uslove pre kupovine i odaberite paket koji odgovara vašim potrebama. Preporuke iz prakse – iskustva iz naše zajednice U okviru naše Facebook grupe postavili smo pitanje: Koje putno osiguranje za Grčku preporučujete? Najčešći odgovori bili su: • Da ponude osiguravajućih kuća značajno variraju • Da treba detaljno čitati šta je pokriveno i šta nije • Da neki paketi ne pokrivaju čak ni ubode insekata • Da se najčešće koristi Generali, Uniqa i Triglav Gde uporediti i kupiti putno osiguranje za Grčku online? Ako želite da kupite putno osiguranje za Grčku brzo i sigurno, najjednostavniji način je online preko zvaničnih sajtova osiguravajućih kuća ili portala za upoređivanje ponuda. Danas je sve više korisnika koji koriste internet kako bi: • uporedili cene i pakete putnog osiguranja, • izabrali najjeftiniju opciju sa najboljim pokrićem, • i izvršili online kupovinu polise u samo nekoliko minuta. Većina osiguravajućih kuća nudi popuste za online kupovinu, kao i mogućnost da odaberete dodatke poput: • osiguranje prtljaga i pasoša, • pokriće za rizične sportove, • ili putno osiguranje sa produženim rokom važenja. Savet: Pre nego što kupite osiguranje, posetite barem 2–3 sajta i proverite šta konkretno uključuje svaki paket. Ne gledajte samo cenu – već i limite pokrića i izuzetke (npr. sunčanica, trovanje hranom, alergije...). Zaključak: Da li vam zaista treba osiguranje za letovanje u Grčkoj? Iako vas na granici niko neće pitati da li imate polisu, to ne znači da vam osiguranje nije potrebno. Za malo novca možete sebi i svojoj porodici obezbediti bezbrižan odmor, bez straha od nepredviđenih troškova zbog zdravstvenih problema. Letovanje bi trebalo da bude uživanje, a ne stres zbog računa iz ordinacije. Povezani tekstovi koji vas mogu zanimati: • Važne informacije o putovanju kolima do Grčke – putarine, gorivo i saveti • Kako se pripremiti za letovanje sa decom u Grčkoj • Lekari, ambulante i bolnice u grčkim letovalištima Najčešća pitanja i odgovori (FAQ sekcija) Da li mogu da kupim osiguranje online neposredno pre puta? Da, većina osiguravajućih kuća nudi online kupovinu polise čak i na dan polaska. Polisa se odmah šalje na e-mail. Da li osiguranje pokriva izlet brodom ili rentiranje skutera u Grčkoj? U većini slučajeva – ne. Potrebno je doplatiti dodatni paket za aktivnosti koje nose veći rizik. Da li je potrebno štampati polisu ili je dovoljna digitalna verzija? Digitalna (PDF) verzija polise koja vam stigne na e-mail potpuno je dovoljna. Možete je sačuvati na telefonu, ali preporučujemo i da je odštampate – za svaki slučaj. Da li osiguranje važi ako letujem na više mesta u Grčkoj? Da. Osiguranje se odnosi na celu teritoriju Grčke bez obzira da li boravite u jednom mestu ili se krećete po više destinacija. Mogu li doplatiti osiguranje ako mi istekne tokom odmora? U većini slučajeva – ne. Produženje putnog osiguranja iz inostranstva nije dozvoljeno, osim kod retkih osiguravajućih kuća koje to omogućavaju pod strogo definisanim uslovima. Zahtev mora biti podnet u pisanom obliku i to isključivo dok polisa još važi, i ako nije bilo nikakvih lekarskih intervencija. Važno je znati da osiguravač ima pravo da takav zahtev odbije, čak i ako su svi uslovi ispunjeni. Zbog toga, doplate osiguranja online, dok ste već u inostranstvu, u praksi najčešće ne važe. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Kome pripadaju plaže u Grčkoj?
Morske obale i plaže širom Grčke su javno dobro i pripadaju državi koja ih može dalje dati zakupcu u najam ne duže od tri godine. Pritom zakupci su u obavezi da ispoštuju određene zakone, ali u praksi na mnogim plažama to je često daleko od realnosti. Pa tako na primer na plaži Kalamaki na jonskom ostrvu Zakintos na kojoj nije dozvoljeno postaviti više od 150 suncobrana i 300 ležaljki, u praksi trenutno postoji više od 500 ležaljki. Takođe i na plaži Gerakas gde zakon dozvoljava 120 ležaljki ovog leta ih je bilo 250. Slični propusti u poštovanju zakona postali su pravilo i na drugim plažama širom grčke obale. Najčešći prekršaji se odnose na poštovanje potrebne udaljenosti ležaljki od mora, zauzimanje više plažnog prostora nego što je dozvoljeno i neodržavanje slobodne zone prostora od 100 metara od sledeće plaže. Zakon o zakupu plaža i obala u Grčkoj kaže... Raspitali smo se šta propisuju zakoni kada je u pitanju iznajmljivanje plaža i obala u Grčkoj i prenosimo vam samo najvažnije odredbe: • Zakup obale nije moguć ukoliko je njena dužina manja od 6m • Površina zakupljenog dela obale koja se iznajmljuje zakupcima za postavljanje ležaljki i suncobrana ne sme biti veća od 500 m2. Ukoliko na jednom delu od 500 m2 postoji više zakupaca, između njih mora postojati slobodna zona od najmanje 100m. • Područje na kom su postavljene ležaljke i suncobrani ne sme iznositi više od 50% cele plaže • Maksimalna pokrivenost ležaljkama i suncobranima ne sme biti veća od 50% dodeljenog prostora za zakup kako bi se kupači mogli nesmetano kretati. Između redova ležaljki obavezan je slobodan prostor od najmanje 1m. • Pojas duž obale plaže (između mora i prvog reda ležaljki) uvek mora biti slobodan za nesmetano i bezbedno kretanje kupača i ne sme biti manji od 5m (pretpostavka je da ovo pravilo ne važi za uske plaže kao što su npr. u Pefkohoriju ili Polihronu) • Zabranjena je svaka radnja koja menja fizičku morfologiju i žive elemente morske obale i mora • Prilikom postavljanja ležaljki i suncobrana treba koristiti prirodne i ekološki prihvatljive materijale • Muzika na plažama ni u jednoj tački zakupljenog prostora ne sme prelaziti 50 Db • Lokalna vlast je u obavezi da obezbedi svakodnevno čišćenje komunalnih površina i ugradi savremene korpe za otpatke kako bi se obezbedila čistoća i estetika obale i okoline • Zaštita, briga i održavanje postojećeg zelenila na plaži i same plaže odgovornost je zakupca i odgovorne komunalne službe Koliko košta najam plaža u Grčkoj? Ovo su neke od aukcija iz prethodne godine na opštini Kasandra i početne minimalne cene zakupa. Iako nigde nije navedeno, pretpostavljamo da se ove cene odnose na sezonu od 5 meseci i u njih je uključen samo zakup prostora (nisu uključeni ostali troškovi: plate i doprinosi radnicima, struja, voda, komunalne službe, porezi, ostale lokalne takse...). Nemamo informaciju koje su konačne dostignute cene zakupa. 1. Hanioti - obala površine 490m2 između Molos beach bara i Haniotija - početna cena 6.860 EUR 2. Hanioti - obala površine 490m2 - 100m od hotela Pella - početna cena 6.860 EUR 3. Hanioti - obala površine 150m2 - početna cena 2.100 EUR 4. Pefkohori - obala površine 200m2 - početna cena 3.600 EUR 5. Pefkohori - obala površine 150m2 ispred hotela Rigakis - početna cena 2.700 EUR 6. Xenia beach 1 (Chrouso) - obala površine 250m2 - početna cena 2.500 EUR 7. Xenia beach 2 (Chrouso) - obala površine 250m2 - početna cena 2.500 EUR
Opširnije
Najnovije informacije, saveti i upozorenja za letovanje u Grčkoj 2017.
Ukoliko to do sad niste uradili, pozivamo vas da lajkujete našu → FACEBOOK STRANICU i pratite najvažnije informacije i upozorenja vezana za Grčku. Na stranici vas svakodnevno izveštavamo: • o čekanjima na graničnim prelazima između Srbije i Grčke, Srbije i Makedonije, Makedonije i Grčke i Bugarske i Grčke • cenama namirnica u grčkim letovalištima • vremenskoj prognozi i temperaturama mora • ... i o svemu ostalom korisnom što bi trebalo da znate ukoliko se spremate ovog leta za odmor u Grčkoj. Turisti koji su na licu mesta svakodnevno nam šalju slike, snimke i izveštaje. Ukoliko ste propustili, ovo su neke od važnih objava i informacija u poslednje vreme na našoj stranici... Kliknite na naslov obeležen plavom bojom da biste videli željene informacije: • Čekanja na graničnim prelazima na putu za Grčku i izveštaji iz letovališta • Cene namirnica na Lefkadi 2017 - Nidri • Cene namirnica na Sitoniji 2017 - LIDL u Nikitiju • Cene namirnica u Stavrosu 2017 • Leptokarija uživo - snimak sa lica mesta • Parga uživo - snimak sa lica mesta • Lefkada uživo - Kathisma beach • Neos Marmaras uživo • Pefkohori, Hanioti i Polihrono uživo Ne propustite da pročitate i ostale veoma korisne tekstove na našem sajtu... • Kojim danima su najveće gužve na Evzoniju • Nekoliko obaveštenja i upozorenja za turiste koji uskoro kreću za Grčku • Obaveštenje za vozače koji u Grčku putuju svojim automobilom i vozače koji planiraju da iznajme rent a car u Grčkoj • SAT patrole - putovanje kolima za Grčku • Najpovoljniji internet u Grčkoj • Turisti za Grčku, proverite kada vam ističu pasoši Najpovoljniji smeštaj u Grčkoj na više od 140 destinacija po zvaničnim cenama vlasnika apartmana, hotela i vila... • Smeštaj sa sniženim cenama i last minute ponudama • Smeštaj Lefkada • Smeštaj Olimpska i Solunska regija • Smeštaj Parga • Smeštaj Sitonija • Smeštaj Kasandra • Smeštaj Atos • Smeštaj Tasos • Smeštaj Sivota • Smeštaj Vrahos - Loutsa • Smeštaj Kefalonija • Smeštaj Krf • Celokupna ponuda smeštaja na svim destinacijama Zašto rezervisati preko našeg sajta? 1. Rezervacijom smeštaja putem našeg sajta ste u prednosti, jer letujete po zvaničnim - najpovoljnijim cenama vlasnika smeštaja 2. U kontaktu smo sa svim vlasnicima objekata na našem sajtu i tu smo da vam pomognemo ili vas posavetujemo oko rezervacije. 3. Većina vlasnika objekata daje povoljnije cene za naše posetioce 4. Naši posetioci mogu na srpskom jeziku pročitati sve informacije vezane za određeni smeštaj (apartman, studio, hotel, vilu) 5. Preko našeg sajta je svih proteklih godina više hiljada gostiju (iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne, Hrvatske, Bugarske, Rumunije, Češke...) našlo smeštaj u Grčkoj
Opširnije
Nekoliko obaveštenja i upozorenja za turiste koji uskoro kreću za Grčku
Sezona u mnogim letovalištima u Grčkoj je otvorena i prvi turisti su stigli. Ove godine na vreme ćemo vam dati nekoliko smernica i na taj način pokušati da predupredimo bilo koju neprijatnu situaciju do koje može doći zbog neobaveštenosti. Situacija u Makedoniji U Makedoniji se skoro svakog proleća dešavaju politički incidenti koji ni na jedan način nisu povezani sa turistima koji putuju kroz ovu zemlju ili imaju uticaja na njihovu bezbednost. Neredi u Skoplju 27. aprila su bili jednodnevni i dogodili su se u samom gradu (u skupštini), a ne na autoputu koji vodi ka Grčkoj. Nakon ovih nereda, tokom Prvomajskih praznika više turističkih autobusa i automobila je bez ikakvih problema u oba pravca prolazilo i nastavlja i dalje da prolazi ovom rutom. Situaciju u Makedoniji pratimo svakodnevno i ne postoji nijedan bezbednosni razlog da brinete i da, ukoliko to već niste ranije planirali, preusmerite vaše putovanje na Bugarsku. Ukoliko dođe do bilo kakvih promena, što je malo verovatno, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije će našim građanima dati preporuku o tome. Savet za vozače koji svojim kolima putuju za Grčku Veoma važna stvar je da vi i vaša porodica do Grčke putujete bezbedno. Čak i ako jeste iskusan vozač, a putujete na neke od daljih destinacija ili jednostavno ne želite da vam propadne prvi dan na moru zbog umora od vožnje, razmislite o tome da napravite pauzu i prenoćite u nekom od mesta u Makedoniji, Bugarskoj ili Solunu. Dobra strana ovoga osim naravno one najvažnije - bezbednosti u putu, je i ta što u ovom slučaju na put ka Grčkoj iz Srbije možete krenuti ujutru, voziti preko dana (kada je vožnja po dnevnom svetlu lakša) i nakon odmora u nekom od prenoćišta na putu, stići na more odmorni i sveži. Isto možete uraditi i u povratku za Srbiju, posebno ukoliko planirate da poslednjeg dana iskoristite i nekoliko sati za plivanje u moru. Neki će poželeti da svrate i u Solun, obiđu ga ili kupuju u tržnim centrima, a sve to zna da iscrpi vozače koji treba da budu odmorni za vožnju. Noćenje će vas koštati od 20-35 EUR. a našu preporuku za prenoćišta na putu ka Grčkoj možete pogledati ovde i ovde. Vozačima može biti korisna i informacija o kojoj smo nedavno pisali - kojim danima su najveće saobraćajne gužve na graničnim prelazima i kada je najbolje krenuti na letovanje u Grčku. Džeparenje turista na polasku za Grčku Ovo je nešto o čemu nismo ranije pisali, ali nije na odmet da budete obazrivi. Poznato je da su džeparoši uvek najaktivniji na mestima gde je velika frekventnost ljudi, a u ta mesta spadaju i parkinzi sa kojih turistički autobusi kreću za grčka letovališta. U Beogradu se prošle i pretprošle godine (kada su autobusi polazili sa parkinga u bloku 42) dogodilo nekoliko krađa mobilnih telefona, novčanika i većih iznosa novca iz džepa, ranaca i tašni turista koji su polazili na letovanje u Grčku. Kada krećemo na more uzbuđenje je veliko i često zaboravimo da obratimo pažnju na takve detalje, a neretko se pogrešno veruje da se džeparenja dešavaju samo unutar gradskih autobusa i da je mala verovatnoća da će nas neko pokrasti na većem otvorenom prostoru. Ukoliko novac i ostale dragocenosti držite u rancu ili tašni, potrudite se da oni uvek budu ispred vas, a nikako na leđima, i pazite na svoje torbe. Takođe nemojte držati novac u zadnjim džepovima pantalona. Prošlogodišnje krađe u letovalištima Lopovima je "posao" da kradu, a vaš je da im to ne olakšate. Sada više ne postoji nijedan razlog da kažete da niste znali, niste bili obavešteni ili niste očekivali. Iskreno se nadamo da, zahvaljujući ovakvim obaveštenjima, naši turisti se više nikada neće naći u situaciji da na letovanju ostanu bez novca i ostalih dragocenosti ili da dožive stres i neprijatnost. Ovo bi trebalo da postane pravilo kog svi treba da se pridržavaju, nezavisno od mesta u kom letuju: ukoliko boravite u smeštaju koji nije ograđen i nema svog noćnog čuvara (kao što mnogi i u praksi nemaju), a apartman vam se nalazi u prizemlju ili lako dostupnom visokom prizemlju ili prvom spratu, nemojte ostavljati tokom noći otvorene prozore ili vrata od terase. Metod rada koji lopovi najčešće koriste je prskanje spreja, tzv. gasa "omamljivača" pomoću kog žrtve upadaju u duboki san. Sprej prskaju noću kroz otvorene prozore ili terase soba ili apartmana pre ulaska. Poslušajte savete koje smo vam prošlog leta dali ovde i nema razloga za brigu.
Opširnije
Tri srpsko-grčke ljubavi u Atini
Ljubitelji Grčke ih znaju kao grčke snajke... Ivana, Tijana i Sanja su tri mlade žene koje je ljubav odvela u Atinu. Pored svakodnevnih obaveza koje imaju, one su i tvorci bloga Grčki kutak na kom uz dozirani humor pišu o lepim i zanimljivim stranama života u Grčkoj, i to rade veoma originalno. Interesovalo nas je da saznamo ko su ove interesantne mlade žene i kako žive svoj san u glavnom gradu Grčke. 1. Prvo da vas pitamo od kada datira vaše prijateljstvo? Da li se rodilo u Grčkoj ili Srbiji? IVANA: Naše prijateljstvo se rodilo u Grčkoj. Spojila nas je drugarica Jelena, koju sam upoznala u avionu. Ona je znala Sanju, a Sanja Tijanu. Prvi put smo se sve tri okupile i upoznale kod Sanje, a zatim smo se povremeno viđale, kako je vreme dozvoljavalo. Pošto smo sve tri gajile ljubav prema pisanju, imale smo svaka svoj blog, oko kojih smo se međusobno spajale i dopunjavale. Sasvim slučajno se iz svega toga rodio Grčki kutak - pomislile smo da bi bilo lepo i korisno da ispričamo svoja iskustva o Grčkoj, jer smo i kroz naše blogove videle da se to ljudima dopada. TIJANA: Prvo sam upoznala Sanju (koja je od nas tri s najdužim stažom Atinjanke). Naime, pre nego što ću se preseliti u Grčku našla sam Sanju u nekoj grupi, tipa Srbi u Grčkoj, i zamolila je da mi kaže šta će mi sve od dokumenata trebati za sklapanje braka. Posle par godina upoznala sam i Ivanu. Čim smo se upoznale "legle" smo jedna drugoj, a to mnogo znači posebno kada ste daleko od svog rodnog mesta i dugogodišnjih prijatelja. SANJA: Upoznavale smo se “lančano”… Kada ste u stranoj zemlji, u ovom slučaju Grčkoj, često je jedna osoba veza između naredne tri. U našem slučaju je to naša drugarica Jelena, koju sam upoznala u avionu na putu za Srbiju. Nastavile smo druženje otkrivajući da nas veže mnogo istih interesovanja i, kao što reče Ivana, iz svega toga izrodio se Grčki Kutak. 2. Koliko ste međusobno bliske? Uspevate li pored svakodnevnih obaveza da se viđate često? IVANA: Danas sve to nadomešćuju savremene tehnologije. Dobro se poznajemo i imamo poverenja jedna u drugu, tako da se za sve što se bloga tiče dogovaramo preko Viber-a (hvala Bogu da postoji inače bi nam svaki drugi vid komunikacije samo otežavao posao :-)). Pošto živimo na tri različita kraja grada (Atina je ogromna) i svaka ima svoje obaveze na žalost retko se sastajemo. Evo upravo se poslednja 2 meseca dogovaramo da se vidimo, ali čim se Tijana vrati iz posete Srbiji, obećala nam je roštilj u prelepoj bašti njene kuće. TIJANA: Naša bliskost se nikada ne dovodi u pitanje, koliko se dovodi svaki naš sastanak. Njih dve žive na totalno različitim delovima Atine, a ja u predgrađu. U suštini se retko viđamo, ali često komuniciramo putem savremene tehnologije. Hvala Bogu što je neki tamo Belorus izmislio Viber. SANJA: Da bih stigla do Tijane treba mi najmanje sat vremena vožnje, do Ivane isto tako… Osuđene smo na kuckanje, telefoniranje i gledanje preko Vibera. Za sada odlično funkcionišemo. Ivana i ja smo “žene bez dvorišta” pa ovaj roštilj čekamo kao ozeblo sunce. Kao što reče Ivana dok se sve tri uklopimo sa slobodnim vremenom prođe i po dva meseca, ali je pravo uživanje kada se na kraju sastanemo uživo. 3. Napustiti svoju zemlju, porodicu, prijatelje, i početi život u novoj (pa čak i kada je nama bliska Grčka u pitanju) nikada nije laka odluka. Sećate li se tog dana kada ste odlazili iz Srbije? Da li je rastanak sa porodicom bio emotivan? IVANA: Za mene jako. Iako sam neko ko od svoje 18-e godine živi sam, veoma sam to emotivno podnela. Trudila sam se da drugi ne primete, jer sam znala da je i njima teško, ali deset dana pred put ni jednu noć nisam spavala. Ceo moj život je bio u Srbiji. Tu je moja porodica i svi moji prijatelji. Kao veoma društvena osoba, tu sam godinama gradila sjajna prijateljstva, ali i poslovne uspehe. Nakon ozbiljnog razmišljanja da li vredi da sve što sam imala i izgradila ostavim, odlučila sam se da to ipak uradim. Živim 4 godine u Grčkoj i do sada se nisam pokajala :) TIJANA: Veoma teško, iako to nisam htela da pokažem nikom kada sam krenula (ne bi li im makar malo bilo lakše). Najteže mi je pala činjenica da bratanicu neću moći da viđam svakodnevno, kao do tada. Svaki put kada odem u Srbiju i kada se posle vraćam put Grčke, njene suze me najviše bole. SANJA: Ne smem da kažem, rasplakaću mamu (po ko zna koji put danas)… Šalim se! S obzirom da sam jedino dete svojih roditelja nije mi bilo baš lako. A njima pogotovo. Ostaviti sve za sobom, počev od roditelja, prijatelja, preko posla i svoje domovine (koliko god je bio težak život u njoj), sve to spakovati u tri kofera i krenuti u nepoznato, nije baš mala stvar. Možda u tom trenutku ne osetiš tugu zbog odlaska, ali svakako dođe vreme kada počne da ti nedostaju svi oni koje si ostavio u Srbiji. 4. Stigli ste u Atinu... prvi mesec je prošao. Kako ste se osećale tada? Da li ste pomislile "Gde smo ovo došle!?" ili ste još više učvrstile svoju ljubav prema Grčkoj? IVANA: Kao i u svakoj stranoj zemlji, prvi dolazak na duže bude i jedan mali šok. Jezik nisam poznavala iako sam pre toga radila u grčkoj banci i išla na kurs, ali ubrzo sam shvatila da to moje znanje jedva da je dovoljno za jednu rečenicu predstavljanja. Ipak, to mi u početku nije toliko smetalo, jer sam u tom periodu počela sa MBA studijama, pa su svi oko mene pričali na engleskom jeziku. Osim što mi je dan bio ispunjen, svakog vikenda radovala sam se odlasku na plažu. More obožavam, pa sam bila srećna što je tako blizu! TIJANA: Bilo mi je toliko teško da sam prve dve godine 2-3 meseca bila u Grčkoj, pa onda isto toliko u Srbiji. Grci koliko su nam slični, toliko su i različiti, a posebno Grkinje. Osećala sam se ko da me je neko ubacio u neku američku TV seriju. Trebalo mi je dugo vremena da među njima nađem prave drugarice. Svom srećom tu je bila Sanja, kojoj sam stalno kukala, a ona me uvek tešila. Upoznavanjem (uživo) Ivane dovelo me je do toga da upišem iste studije kao i ona. To mi je dosta pomoglo, jer sam napokon imala neki svoj svet koji nije bio vezan za mog supruga. Osećala sam se samostalnije i to mi je pomoglo da se više ne osećam strancem u ovoj divnoj zemlji. SANJA: Iako sam znala jezik kada sam došla ovde, uspela sam dva puta za prvih mesec dana da se izgubim u kraju. A pošto sve hoću sama, nisam htela da pitam za pravac. Svaki ćošak mi je ličio na prethodni, pa sam deset puta prošla pored iste prodavnice dok na kraju nisam našla put do kuće. Čini mi se da su mislili da nisam baš najnormalnija… U pekari mi se par puta zapetljao jezik pa sam umesto hleba zatražila nešto drugo (ne smem da napišem šta, oni koji znaju grčki razumeće :- ). Treći dan sam se posvađala na sred prometne saobraćajnice, jer mi je bilo nepojmljivo da ulicu treba da preskočim, a ne da pređem, jer su Grci poznati kao nestrpljivi vozači… Ali živ se čovek na sve navikne. Brzo sam se uklopila u okolinu. 5. Koliko vam nedostaje Srbija? Koliko često uopšte imate mogućnost da je posećujete? IVANA: Samim odlaskom u Grčku rekla sam sebi da neću biti nostalgična. Tako je i sada, zaista se trudim da se fokusiram na život koji ovde vodim. Ono što mi najviše nedostaje osim porodice su moje drugarice i kafa posle posla sa njima. Evo, i sada dok pišem o njima naziru se suze u mojim očima :). Srbija nije daleko, ali sada sa poslom i porodicom putovanja nije baš lako uskladiti. I kada putujemo, voleli bismo da vidimo nešto drugo, iako se često situacija okrene, pa za recimo za Novu godinu ipak pre izaberemo Srbiju nego neku drugu destinaciju. Sreća je što nas moja porodica često posećuje, pa mi se čini da smo češće zajedno nego kada sam živela u Beogradu. TIJANA: Nedostaje Srbija, ali ne koliko dragi ljudi iz nje. Svom srećom, danas, uz pomoć moderne tehnologije sam sa svima njima skoro svakodnevno u kontaktu. Ja uglavnom idem jednom godišnje i trudim se da te 2-3 nedelje maksimalno iskoristim sa dragim ljudima na dragim mestima. SANJA: Ranije sam išla svake godine i ostajala po dva meseca. Dok svi idu na letovanje u Grčku, ja idem na letovanje u Srbiju :-) Obožavam svoju zemlju i naravno da mi nedostaje, baš onakva kakva je i sa svim ljudima koje sam ostavila kada sam otišla. Poslednje tri godine nisam uspela da se organizujem, najviše zbog porodičnih obaveza, jer uskladiti jednog školarca, suprugov posao i još jednog malog zvrka nije baš lako. Ali ova godina mi neće uteći… 6. U Atinu vas je odvela ljubav. Znamo koliko Grci mogu biti šarmantni, ali na koji način su vas vaši sadašnji muževi osvojili? Ili ste vi osvojile njih? :-) IVANA: Moj je, boga mi, morao da prođe ozbiljno testiranje :) I sigurno mu nije bilo lako. Ja sam oduvek znala šta tražim, a moj muž me je osvojio svojom inteligencijom, šarmom i pažnjom. Iako mi je daljina bila velika prepreka, kada sam bila sigurna da sam našla ono što sam tražila (to je trajalo 6 godina :)) preselila sam se u Grčku. TIJANA: U početku je sve bilo idila dok on nije počeo da voli Plazmu. Šalu na stranu, osvojio me je svojom harizmom, osmehom, dobrotom i inteligencijom. SANJA: Ja sam mog osvojila pljeskavicom :-) Ako hoćete da osvojite Grka dajte mu da pojede pljeskavicu, uvek pali! Mene je moj osvojio upornošću, ali na suptilan način. Volim osobe sa kojima mogu pričati o bilo čemu, sa kojima se mogu našaliti a da ne shvate pogrešno, u koje imam poverenje i obratno. To poverenje je bilo ključ svega, pa i onih vrata koje sam otvorila svojim dolaskom ovde. 7. Za grčke muževe mnogi kažu da su slični Crnogorcima: slabo vredni, da se libe svih kućnih poslova, da im je važno da budu gazde u kući... Da li vaši možda pobijaju ovu teoriju? IVANA: Ah, moj je sušta suprotnost! Ne prođe dan da ne pomislim koliko sam srećna žena! Mislim da su Grci, ako naletite na pravog, naravno, idealni muževi i svoje žene tretiraju kao princeze. Moj muž radi sve poslove, nikada se nije postavljao kao gazda u kući i zaista nemam na šta da se požalim. TIJANA: U početku nije znao ni čekić u ruci da drži, a sada sve sam po kući popravlja. Meni je stvarno bilo čudno što Grci za svaku sitnicu zovu majstora. Čak i kada kupe nameštaj u Ikei, koji se sklapa malte ne ko lego kockice, oni plate čoveka da im ga sklopi. Zbog toga sam stalno u početku "kukala" i na sav glas govorila kako u Srbiji skoro svako muško (a i žensko) zna da barata osnovnim alatima. Izgleda su te moje kritike urodile plodom, jer danas imamo sanduk s alatom, a u početku ni čekić nismo imali. Što se tiče spremanja, mi od početka zajedničkog života imamo podeljene kućne poslove. Može on koliko god hoće biti "lenji" Grk, ali ja ću uvek biti "tvrdoglava" Srpkinja koja tera po svom. SANJA: Većina se ponaša tako iz razloga što ih mame štite kao bele medvede, čast izuzecima. Moj suprug jeste u početku bio “lezi ‘lebu da te jedem”, ali sam posle par meseci života ovde shvatila da su u stvari mame te koje ih takve prave. Ne dozvoljavaju im da budu samostalni u smislu da moraju preuzeti odgovornost. Ali pošto nije oženio Grkinju, nego Srpkinju, morao je da se koriguje hteo-ne hteo. Derem se za deset Grkinja… 8. Da li ste uspele možda da ih u međuvremenu naučite srpski? Koja je bila prva reč na srpskom koju su naučili? IVANA: Evo ja skoro naučih grčki do savršenstva, a moj muž zna samo nekoliko reči na srpskom. Prve reči koje je naučio i koje su mu se učinile simpatičnim su malo čudne: "Tu, tu, pa tu". Naime, bili smo sa društom u Rimu, i kada sam se sa drugaricama dogovarala šta ćemo posetiti, gledale smo znamenitosti na karti i rekle baš to "Tu, tu, pa tu". On se toga i danas seća i rado ponavlja. TIJANA: Moj muž ne zna da ga priča, ali jako dobro razume srpski. Inače, očaran je mojom otadžbinom ne samo zato što je iz nje Željko Obradović i Dejan Bodiroga, već ju je sa mnom istinski upoznao i zavoleo. Pored uobičajnog "volim te" i "mnogo si lepa" koje nauči svaki Grk ne bi li šarmirao neku našu devojku, bilo je to pitanje: "Kako si?" SANJA: Moj razume dosta, jer sluša mene po ceo dan kako meljem na srpskom, ali ne zna da priča. Zna dosta reči, ali kada treba to sklopiti u rečenicu nastaje problem. Prva reč koju je naučio bila je “Pivo” :-), a ono što najčešće ponavlja je “Je l’ me čuješ”, kao proizvod mog neuspešnog dozivanja dece zaokupljene igrom. 9. Navedite jednu osobinu koju biste promenili kod njih? IVANA: Izluđuje me kako voze :). Kada bi mogli da ponekad budu malo smireniji, a ne toliko temperamentni kao što jesu, bilo bi mi malkice lakše. TIJANA: Isto što je i Ivana rekla. Da mi je samo jednom da sednem u automobil sa njim i da ne slušam coktanje i komentare na vožnju automobila okolo nas. SANJA: Kod muževa ili kod Grka? Ali to mu dođe na isto… :-) Ja bi im ukinula spavanje od 2 do 5 popodne. Greota je izgubiti to vreme na spavanje, a plaža je tako blizu. Vožnju neću da spominjem, sve sam psovke naučila vozeći se sa Grcima, bio onaj drugi učesnik u saobraćaju kriv ili ne. I kukumavčenje za svaku sitnicu… to me izluđuje! 10. Neke od vas imaju i decu. Da li ih učite srpskom jeziku i srpskoj tradiciji? IVANA: Ja imam devojčicu koja sa svoje skoro 3 godine podjednako dobro govori oba jezika. Od prvog dana sluša srpski, jer sam želela da nauči i jezik njene mame. Sada već polako počinje da primećuje da tata i mama govore različitim jezicima, ali to joj ne predstavlja problem. Imala sam prilike da upoznam mnogo dece koja su sad odrasla i žive ovde u Atini, a koja fantastično govore srpski jezik. Nadam se da će i moja jednog dana tako :-) TIJANA: Ja još uvek nemam decu, ali “terorišem” male Grke u komšiluku da nauče po koju na srpskom. SANJA: Ja sam mama dva dečaka, od 6 i po i 4 i po godine. Od njihovog rođenja im pričam na srpskom i trudim se da svakodnevno komuniciraju sa mojima putem Skajpa, telefona… Stariji priča oba jezika podjednako dobro, dok mlađi zabušava malo, ali voli domaću muziku :-). Kada ste u mešovitom braku malo je teže izbalansirati oba jezika. Uvek prevagne onaj koji je više zastupljen, u našem slučaju grčki. Ali ne odustajem od pričanja na srpskom, jer bi mi bilo nezamislivo da ne mogu razumeti baku i deku iz Srbije ili samo gledati u prazno kada im se neko obrati na srpskom. Da budem iskrena, obožavam Grčku, ali isto tako volim svoju zemlju, kulturu, tradiciju, jezik i koliko su mi deca Grci, isto toliko su i Srbi. Tako da im od rođenja usađujem ljubav prema maminoj zemlji. 11. Postoji li u Atini neko mesto gde se skupljaju Srbi? Imate li neki okvirni podatak koliko Srba živi u glavnom gradu Grčke? IVANA: Koliko ja znam, ranije je bilo pokušaja da se nešto organizuje, ali se sada svelo na minimum. Čini mi se da bi bilo dobro da tako nešto postoji, jer i na Grčkom kutku često ljudi koji dođu u Atinu pitaju kako mogu da se međusobno upoznaju. Ja iskreno ne znam, ali mislim da nas ima poprilično. TIJANA: Pre je postojalo udruženje Srba u Grčkoj, međutim isto sa ugasilo i verovali ili ne sve zbog zloupotrebe položaja nekih koji su je nekada vodili. Sada će sigurno neke reći "ma mi Srbi smo stoka gde god da smo", ali ja ću se odmah ograničiti, jer se zaista družim s ljudima koji mi prijaju i koji su dobre osobe. Zaista ne znam koliko nas je, ali predpostavljam da je mnogo pošto Srpska škola vikendom radi u punom jeku. SANJA: Ima nas jako puno, ali s obzirom da smo raštrkani na različitim stranama grada i svako ima svoje obaveze koje nije lako uskladiti, slabo se viđamo. Najčešće se ljudi sastanu u Srpskoj školi kada dovedu decu, pa iskoriste vreme čekajući da prozbore po koju i popiju kafu. Nekog organizovanog druženja nema, na žalost. Nadamo se da ćemo uskoro uspeti da organizujemo folklornu sekciju pa ćemo se češće viđati makar i na taj način. Ima i onih koji su se “pogrčili” pa izbegavaju svaki kontakt sa svojima, što je meni lično nezamislivo. Tužno je što nas ima jako puno, a da tako malo propagiramo svoju kulturu i tradiciju, za razliku od drugih manjina koje su jako dobro organizovane u Grčkoj. 12. Mnogi turisti misle da je život u Grčkoj idealan. I jeste kada ste turista 10 dana na prelepom moru. Ali kakav je pogled sa one druge strane, kada živite svakodnevno u njoj i delite zajedničke brige ostalog stanovništva? IVANA: Život je čini mi se svuda onakav kakvim ga vi učinite i organizujete. Mene često pitaju kako recimo izgleda jedan moj dan u Atini. Verujte da se ne razlikuje puno od onih u Beogradu, dakle posao, porodica, druženje sa prijateljima...Trudim se da ne pratim vesti i mislim da ta negativnost koju vesti pružaju ubije svaku volju da se nešto uradi i postigne. Ponekad mi muž prepriča ako je nešto važno ili bi eto trebalo da znam. Dakle, svako je kovač svoje sreće, a sa prelepim morem, bez obzira kolika da je kriza, to nekako lakše ide :) Takođe, mi smo navikli na mnogo teži život nego Grci, tako da je njihova priča o krizi nama često veoma smešna. Tu do izražaja dolazi naša dovitljivost i sposobnost da od ničega napravimo nešto, čemu se Grci dive. TIJANA: Grčka je savršeno nesavršena zemlja. Od muve skoro uvek naprave slona. Mada, to je Grcima u genima, jer ne mogu oni bez "tragedije". Ali bez obzira na sve njene mane, život u Grčkoj je lep. Pored toliko sunčanih dana sve se lakše prebrodi, a kada su tu još zvuci buzukija na nekoj plaži onda je to prava nirvana za vaše telo i duh. Još nešto, u Srbiji sam završila istoriju (o kojoj najčešće pišem na svom blogu Tara u svetu čuda), pa tako da ja zaista uživam što živim u zemlji s bogatom prošlošću. SANJA: Život u Grčkoj nije bajka (sem ako nemate na računu par miliona evra). Jedina razlika je blizina mora i mogućnost da se divite bogatoj istoriji (što možete i u Srbiji). Vremena su se promenila i često znam da kažem da mi sve liči na početak kraha Jugoslavije u kojoj smo svi dobro živeli. Kada ste samo deset dana na odmoru ne razmišljate o računu za struju, telefon, porezima I ostalim svakodnevnim potrepštinama jedne porodice. Moram da se nadovežem na Ivaninu konstataciju da lakše podnosmo ovu krizu (koju ako uporedite sa našom nije uopšte kriza) i da se bolje snalazimo, jer smo “istrenirani”, dok su Grci generalno izgubljeni i nesnalažljivi u celoj situaciji. 13. Šta vas je najviše iznenadilo u Grčkoj? IVANA: Možda neke stvari koje su meni bile nepoznate dok nisam došla ovde, kao recimo da Grci stavljaju limun svuda, čak i na pržene krompiriće, a isti slučaj je i sa cimetom koji se nalazi u svim slatkišima, pa čak i na kafi pod obavezno. Usluge su jako skupe, kao na primer šišanje, depilacija koje često koštaju i nekoliko puta više nego u Srbiji. Naravno, o svim zanimljivostima čitajte na našem blogu Grčki Kutak, jer ih je toliko da još uvek imamo gomilu stvari da ispričamo :-) TIJANA: Venčanja i krštenja se prave po uzoru na one iz američkih filmova. Uvek mora nešto da se pokaže, nekada mi se čini da su opterećeni markama. Mnogo drže do običaja i tradicije, čak da to nekad prelazi granicu lepog i postaje mučno. Zanimljivo je da ovde skoro svaki punoletni član jednog domaćinstva ima svoj automobil, dok je u Srbiji uglavnom jedan za celu porodicu. SANJA: Volim što Grci ne zapržavaju ručak (ovo progovara domaćica iz mene)… Elem, koliko god da mi smeta nekada njihova opsednutost (to je prava reč verujte mi) svojom domovinom, volim što su nekada takvi. Nikada nećete naići na Grka koji će dozvoliti strancu da ugrozi ili možda uvredi voljenu Grčku. Kada su takve stvari u pitanju Grci su jako složni i svi će “skočiti” u vatru za onog drugog iako su se do juče možda ozbiljno posvađali zbog toga što je voljeni tim izgubio od protivničkog. U Atini nije bitno toliko da li ste Srbin ili recimo Rus, kao što je situacija u severnoj Grčkoj gde će svaki Grk oduševljeno uskliknuti kada čuje da ste iz Srbije. 14. Opišite nam jedan vaš uobičajeni dan u Grčkoj? IVANA: Pošto sam u Srbiji vodila devojački život i mogla da spavam dokle hoću i radim ono što volim, sa ulogom mame dosta se toga promenilo. Dakle, meni lično nije puno novina doneo život u novoj zemlji, koliko uloga mame (o tome kada imam vremena pišem na svom blogu Bebina mama koji sam, priznajem, sada malo zapostavila zbog Grčkog kutka). Dakle, preko nedelje je to posao, a zatim porodica, a preko vikenda druženje sa prijateljima i obavezan odlazak na neku od plaža i zimi i leti (što se baš uvek ne dopadne mom mužu koji more ima ceo život, pa mu to nije ništa toliko važno kao meni :-)). Ono što me malo poremeti je što nedeljom u Atini ništa ne radi, što znači trčanje u super markete, nabavke i prodavnice subotom, kada i 5 miliona Atinjana radi istu stvar. Ono što je prednost svakog dana u Atini je lepo vreme, zime nisu hladne, nema jakni i rukavica, a već od kraja aprila počinje sunčano vreme i letnja odeća. TIJANA: Svi dani sem nedelje mi se razlikuju u zavisnosti kako ide posao, kakvo je vreme, itd. Međutim, nedelja je skoro u 99% slučajeva ista. Nedelja je dan za odmaranje i porodično druženje. Tako da skoro svake nedelje se cela moja grčka porodica skupi za ručak. Tu se obavezno prepriča sve ono što se dešavalo od prošle nedelje do danas (bez obzira ako ste ih i sve videli tokom nedelje i isto im to već ispričali). Potom se druži s prijateljima na nekoj kafici kraj obale i opet se prepričava cela sedmica ( i opet nema veze ako ste nekog od njih već videli i sve im to ispričali). Dan se uglavnom završi sa najužim prijateljima uz gledanje filma ili igranja društvenih igara. SANJA: Ustajem sa prvim kokoškama iz Tijaninog komšiluka, spremam decu za školu i obdanište, bunovna na putu od kuće do škole hiljadu I jedan put kažem “Kalimera, ti kanete… Kala kai emeis…”… :-) Šalu na stranu, ništa drugačije ne radim nego što bi radila u Srbiji. Vikendom se trudimo da budemo na okupu jer zbog posla suprug često preko nedelje odsustvuje par dana, pa vikendom nadoknađujemo propušteno. Prošetamo se do plaže ili do obližnje šume, da “pustimo decu iz kaveza” zvanog stan. Posle života u kući sa dvorištem, stan vam dođe kao kutija sa par rupa.
Opširnije
Proslava Vaskrsa u Grčkoj
Grci su pravoslavni narod kao i mi, a Vaskrs (Uskrs) je za njih najvažnija proslava - važnija i od Božića. Pokretni je praznik i slavi se prve nedelje nakon punog meseca prolećne ravnodnevice. Na Veliki četvrtak žene boje jaja u crveno, kumovi kupuju odeću i sveću (lambada) deci, a u selima se peru ulice. Za vreme Velikog petka, dana žalosti, Hristov epitaf sa ikonom, ukrašen hiljadama cvetova, na litiji se iznosi iz crkve i nosi kroz selo ili kraj (u većim gradovima) do groblja praćen sporom povorkom. Na groblju svako zapali sveću za mrtve, a zatim se epitaf sa povorkom vraća u crkvu gde vernici ljube Hristovu ikonu. Tokom noći Velike Subote (Megalo Savato), svi se svečano oblače i idu u crkvu gde se drži liturgija. Nešto pre ponoći sveštenik gasi sva svetla u crkvi, što simboliše mrak i tišinu groba. U ponoć sveštenik pali sveću sa Večnog Plamena, peva „Hristos Anesti“ (Hristos Vaskrse) i nudi plamen sveće ljudima koji su mu najbliži. Svi predaju plamen jedni drugima dok sveštenici pevaju pesme o Hristovom vaskrsnuću. Zatim svi izlaze iz crkve na ulice. Crkvena zvona neprestano zvone, a negde se priređuje i vatromet. Ljudi jedni drugima čestitaju sa „Hristos Anesti“ na šta se odgovara “Alitos Anesti” (Vaistinu vaskrse). Nakon toga odlaze kućama i dele sa porodicom predvaskršnju večeru koja se sastoji od tradicionalne magiritse (supa od jagnjećih iznutrica), tsureki-ja (Vaskršnji hleb - kolač) i Vaskršnjih biskvita. Naredni dan, Vaskršnja Nedelja, provodi se sa porodicom za ručkom koji se najčešće sastoji od pečene jagnjetine (na ražnju), različitih predjela i mnogo vina i uzo-a. Svi igraju i proslavljaju do kasno u noć. Proslava Vaskrsa na Krfu Proslava Vaskrsa na ostrvu Krf je veoma lepa i ostaje u sećanju svakome ko je imao priliku da joj prisustvuje. U gradu se organizuju muzičke svečanosti uz učešće svih muzičkih orkestara ostrva. Jedan od najimpresivnijih običaja je bacanje čuvenih Botidona kroz prozore - keramičkih ćupova napunjenih vodom na kaldrmisane ulice, u jutro Velike Subote. Za razliku od drugih oblasti Grčke, na Krfu Vaskršnji ručak ne uključuje jagnjetinu. Služi se supa avgolemono (sa jajima i limunom) i druge vrste mesa. Jagnje na ražnju se obično konzumira tek u ponedeljak, drugog dana Vaskrsa. Pročitajte: Proslava Vaskrsa na Krfu: Ceremonija koja ostaje dugo u sećanju Na ostrvu Hios, stanovnici sela Vrontados oživljavaju tradiciju čuvenog „rata raketama“. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Destinacije u Grčkoj na kojima je poželjno imati automobil
Nekoliko puta smo naišli na komentare turista "Letovali smo tamo, ali ništa nismo uspeli da vidimo, za sve treba automobil" pa ćemo upravo ovim tekstom pokušati da ispravimo neke od grešaka koje turisti bez automobila ponekad prave u izboru destinacija. Ili bar da se potrudimo da ih u budućnosti svedemo na minimum. Veliki broj naših turista na odmor u Grčku ide putem agencijskih paket aranžmana koji podrazumevaju prevoz autobusom ili avionom do određenih destinacija. Većinu čine oni koji putuju autobusom. Neki od njih nemaju auto, neki nisu vozači, neki nemaju dovoljno novca za benzin, nekima nije dovoljno siguran automobil dok neki naposletku ne vole dugo da voze. Ukoliko i vi spadate u ovu grupu, potrebno je da se malo bolje raspitate u kakvo mesto idete, koliko daleko će vam biti udaljena plaža, da li ćete morati do nekih dugo da pešačite, ako poželite na koji način možete bez automobila posetiti znamenitosti i ostale plaže tog mesta itd... Nedostatak sopstvenog automobila na letovanju nekada može zameniti iznajmljivanje vozila na nekoliko dana, nekada skutera ili motocikla, u nekim slučajevima se mogu koristiti i lokalne autobuske linije, a nekada se prosto može otići na izlete koji se organizuju iz velikog broja letovališta u Grčkoj. Izbor postoji, samo ga treba iskoristiti. Šta raditi na Lefkadi bez automobila? Jedna od nazovimo "nedopustivih" situacija je da odete na primer na Lefkadu bez automobila, budete smešteni u nekom od mesta i da gradska plaža tog mesta bude jedina koju ćete upoznati. Ukoliko ste ikada razmišljali o nečemu sličnom, odmah ćemo vam reći otvoreno "Nemojte bacati novac na Lefkadu, letujte na isti način i za manje novca u bilo kom mestu Olimpske ili Solunske regije". Lefkada nije destinacija na kojoj treba da se svakodnevno kupate na bilo kojoj gradskoj plaži, a da ne vidite ono po čemu je u stvari ovo ostrvo karakteristično, a to su najlepše plaže Lefkade od kojih nijedna nije gradska. Da bi se doživela na pravi način i zavolela, Lefkada mora da se obiđe i upozna. Ukoliko nemate svoj automobil obilazak će možda biti komplikovaniji, ali ne i nemoguć. Zato pogledajte na koji način možete iznajmiti automobil ili skuter na Lefkadi, ali u slučaju da niste vozač i nemate dozvolu, opet ne odustajte. Ukoliko imate želju da i pored toga posetite ovo lepo ostrvo, neke od najlepših plaža (doduše ne sve) možete obići i lokalnim autobusima, a o tome smo pisali u tekstu Lefkada bez automobila. Treća opcija su neki od izleta na Lefkadi u organizaciji lokalnih agencija koje vas mogu odvesti na kružnu turu autobusom oko ostrva (tura obuhvata posetu nekim od plaža, tradicionalnih sela i vinarije) ili u posetu brodićem plažama Agiofili, Porto Katsiki i Egremni. Obilazak ostrva u Grčkoj bez automobila Sve što smo prethodno napisali za mogućnosti obilaska Lefkade ukoliko nemate sopstveno prevozno sredstvo, važi i za ostala ostrva u Grčkoj. Bilo da je vaš izbor Tasos, Krf, Kefalonija, Rodos, Krit ili Skiatos, i da putujete avionom ili autobusom, imajte na umu da ostrva treba da obilazite i upoznate, i zaboravite na gradske plaže. Gradske plaže ostavite kao rezervu za dane kada želite da predahnete i kada vam nije do šetnje. Neka od ostrva, kao što su na primer Skiatos ili Krf, imaju sasvim dobro organizovane lokalne autobuske linije i česte polaske ka velikom broju plaža. Ukoliko želite da koristite autobuski prevoz na ostrvima, raspitajte se obavezno da li su polasci česti i redovni. Na kraju krajeva, nisu samo plaže te zbog kojih se ova ostrva posećuju već i mnoge druge prirodne lepote i istorijske znamenitosti koje nikako ne treba da propustite. Zato isplanirajte pre letovanja na koji način ih možete posetiti ukoliko nemate svoj automobil. Parga i Sivota bez kola? Za letovanje u Sivoti najbolje je imati automobil. Iako se plaže ne nalaze previše daleko od mesta, do nekih od njih može biti prilično naporno pešačiti posebno ako imate malu decu. Za one koji u Sivotu dolaze autobusima, a ne žele ili nemaju mogućnost da iznajme vozilo, postoji turistički vozić koji vozi od centra mesta (kružnog toka) do naudaljenije plaže Agia Paraskevi sa stajanjem na plažama koje se nalaze između. Polazak vozića je u 10:30h, a povratak sa plaže Agia Paraskevi je u 18h. Karta u jednom pravcu do plaža Zavia, Mega Ammos i Mikri Ammos je 2,5 EUR, a do plaže Agia Paraskevi 4 EUR. Kada je Parga u pitanju dobro isplanirajte pre polaska kako ćete organizovati svoje kretanje u njoj i njenoj okolini ukoliko niste vozač. Iako letovanje u Pargi ne zahteva kretanje automobilom, treba da budete upoznati sa tim da ste bez njega "osuđeni" na boravak na jednoj od tri plaže do kojih se može doći peške: Krioneri, Piso Krioneri i Valtos. Kupanje na tri plaže u jednom mestu je sjajan broj, verovatno ste pomislili? Slažemo se, ali ipak imajte na umu... Parga je brdovito mesto i ukoliko vam je apartman smešten pri vrhu, svakodnevno silaženje i uspinjanje od apartmana do plaža Krioneri ili Piso Krioneri i obrnuto, može biti prilično naporno na visokim letnjim temperaturama. Ukoliko pored standardnih rekvizita za plažu uz to imate i malu, od plivanja izmorenu decu koju treba da nosite uzbrdo, dobro razmislite da li vam se to isplati. Ukoliko ste smešteni u centru Parge, a nemate automobil, do prelepe plaže Valtos će vam biti potrebno 20-ak minuta hoda što može biti nezgodno za one koji ne vole pešačenje. Sve ovo što smo naveli svakako nije razlog da odustanete od letovanja u najlepšem gradiću regije Epir, jer srećom alternativa postoji, mada nije jeftina. Svakodnevno iz centra Parge do plaža Valtos, Lihnos i Sarakiniko taksi brodići prevoze putnike, a cena povratne karte po osobi za Valtos je 4 EUR, za Lihnos 9 EUR, a za Sarakiniko plažu 11 EUR. Na Sitoniji je automobil poželjan, ali ne i obavezan Sitonija, drugi prst Halkidikija je poznata po velikom broju plaža i divljih skrivenih uvala (više od 70). Polovina turista dolazi na Sitoniju autobusom i sasvim se lepo provede i na gradskim plažama mesta u kojima letuju, od kojih su neke vrlo solidne, a neke i odlične: Neos Marmaras, Toroni, Nikiti, Sarti... Većina mesta ima svoja šetališta ili druge centre večernjih dešavanja i aktivnosti pa tako mnogi od njih nemaju potrebu za napuštanjem letovališta radi potrage za drugim plažama ili dešavanjima. Druga polovina turista ipak dolazi svojim automobilom i svakodnevno obilazi neke od najlepših plaža Sitonije. Mi ćemo vam skrenuti pažnju na samo dva mesta na Sitoniji za koja smatramo da bi bilo mnogo bolje da imate svoj automobil. Prvo mesto je Neos Marmaras. Brdovit kao i Parga, Neos Marmaras može biti nezgodan izbor za turiste bez automobila ukoliko se smeštaj nalazi na visini i daleko od gradske plaže koja se proteže na obodu mesta. Budite spremni na pešačenje u oba pravca ili se raspitajte o mogućnostima iznajmljivanja vozila. Sarti je još jedno mesto za koje vam ne bismo preporučili da u njemu letujete bez automobila, posebno ukoliko imate malu decu. Nije pravilo, ali se ponekad dešava da vetar i jači talasi u Sartiju onemogućavaju kupanje i plivanje što najviše razočarenja donosi i deci, a i roditeljima. Umesto da tih dana vreme predviđeno za plivanje provodite na ležaljkama čekajući da se more smiri, sedite u kola, krenite da obilazite druge lepe plaže u okolini i uživajte u njima. Plaže u okolini Sartija važe, ne bez razloga, za najlepše na Halkidikiju. Ukoliko odlučite da iznajmite skuter u Sartiju koštaće vas 8-10 EUR dnevno u zavisnosti od broja dana, a automobil u jednoj od rent a car agencija od 40 EUR do 55 EUR dnevno. Alternativa za obilazak plaža Sitonije bez automobila je i izlet Robinzon koji omogućava kupanje na Dukinoj plaži (Paradiso Kavourotripes), plaži Platanitsi i čuvenim Orange (Portokali beach), Mega Portokali i Kavourotripes, kao i obilazak sa mora ostalim lepim uvalama i plažama najlepšeg prsta Halkidikija. Ovaj izlet za odrasle košta 32 EUR, a za decu 6-12 godina 22 EUR (deca do 6 godina besplatno). U cenu je uključen i ručak, a izlet traje od 10-17h. Gde u Grčkoj letovati ukoliko nemate automobil? Na prvom prstu Halkidikija, Kasandri (Polihrono, Hanioti, Pefkohori, Siviri, Mola Kaliva...), kao i u letovalištima na početku Halkidikija (Nea Kalikratia, Nea Flogita, Dionisiou beach...) automobil vam nije preko potreban ukoliko na letovanje dolazite autobusom. Većina letovališta na Kasandri je smeštena uz samu obalu mora, plaža se nalazi pored njih, mesta su odlično opremljena i raznorazne prodavnice, taverne, kafići i ostali potrebni sadržaji se uglavnom nalaze na maloj pešačkoj udaljenosti. Isto važi i za letovališta u Solunskoj i Olimpskoj regiji: Paralija, Nei Pori, Leptokarija, Olympic beach, Vrasna, Asprovalta, Stavros... U ovim mestima možete se sasvim dobro provesti čak iako niste motorizovani, a uz pomoć lokalnih agencija uvek možete posetiti Solun, manastire Meteora ili poluostrvo Atos. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Trajekt za Skiatos, Skopelos i Alonisos
Skiatos, Skopelos i Alonisos nesumnjivo važe za jedne od najlepših ostrva Grčke. Nekoliko godina unazad se govorilo da je cena karata za trajekte do ovih bisera Sporada preskupa, jer je tada jedina kompanija koje je vršila prevoz do njih, držala monopol. Međutim iako danas dve brodske kompanije prevoze putnike do njih, ništa se nije promenilo, a karte se i dalje prodaju po prilično visokim cenama. Naše subjektivno mišljenje je da je pravi razlog za to sprečavanje masovnog turizma na ovim ostrvima (što na neki način i jeste dobro, jer određene destinacije u Grčkoj ipak treba sačuvati od enormnog priliva turista) i njihovo "preusmeravanje" na dolazak avio linijama kako bi se smanjio intenzitet prevelikog automobilskog saobraćaja na njima tokom sezone (posebno na malom Skijatosu). Bilo kako bilo, vlasnici smeštaja na Sporadima nisu ni najmanje srećni zbog ove situacije, a nama je prvenstveno žao što je zbog ovako nepristupačnih cena veliki broj naših turista koji na letovanje ide svojim kolima, onemogućen da upozna i uživa u svim lepotama kojima ovaj deo Grčke obiluje. Hellenic Seaways - trajekt za Sporade Hellenic Seaways ima polaske za Sporade (Skiatos, Skopelos i Alonisos) iz Soluna, Volosa i Agios Konstantinosa (160km od Atine i 160km od Volosa). Iz Soluna do Skiatosa plovidba traje oko 3h, iz Volosa oko 1h 40m, a iz Agios Konstantinosa oko 1h 50m. Iz Soluna do Skopelosa plovidba traje oko 3h 45m, iz Volosa oko 2h 10m, a iz Agios Konstantinosa oko 3h. Iz Soluna do Alonisosa plovidba traje oko 4h, iz Volosa oko 3h 20m, a iz Agios Konstantinosa oko 3h 30m. Cenovnik trajekta kompanije Hellenic Seaways koji polazi iz Volosa pogledajte u slici ispod - kliknite na sliku da se poveća. S obzirom da tokom sezone može doći do promene cene, uvek proverite cenovnik i na njihovom sajtu na linku ovde. Na istom linku možete proveriti i vreme polazaka trajekta i izvršiti online kupovinu karata. Imajte uvek na umu da se u luci se morate pojaviti 1h pre polaska trajekta. Rezervacija i kupovina karti za trajekt unapred, za sva tri ostrva je obavezna za polaske u junu, julu i avgustu. Trajekt iz Soluna za Skijatos, Skopelos i Alonisos Linija iz Soluna za Sporade nije stalna i pre planiranja putovanja treba proveriti da li se obavlja. Proveru možete izvršiti na sajtovima kompanije SeaJets i Hellenic Seaways. Anes ferries - trajekt za Sporade Kompanija Anes ferries ima svakodnevne polaske iz Volosa i mesta Mantoudi (na ostrvu Evia) za Skiatos, Skopelos i Alonisos. Njihove cene su malo povoljnije od kompanije Hellenic Seaways. Cene plovidbe možete pogledati na slici iznad (kliknite na sliku da se otvori u velikom prozoru), a na njihovom sajtu ovde možete proveriti vreme polazaka trajekta i izvršiti online kupovinu karata. Rezervacija i kupovina karti za trajekt unapred, za sva tri ostrva je obavezna za polaske u junu, julu i avgustu. Navedene cene važe za jedan pravac. Upozorenje Karte za trajekt kupljene unapred ne mogu se otkazati i za njih se ne može izvršiti povraćaj novca. Stoga planirajte da na put iz Srbije krenete ranije da vas ne bi iznenadile gužve na putu ili graničnim prelazima usled kojih možete zakasniti na polazak. Pridružite nam se i pratite važne i korisne info iz Grčke! Grčka Info na Instagramu - uživajte u lepotama Grčke Facebook grupa "Grčka Info" - pitajte druge turiste i diskutujte o Grčkoj Viber grupa "Grčka Info" - budite informisani Viber grupa "Grčka Info smeštaj" - pratite najbolje ponude smeštaja
Opširnije
Navagio (Shipwreck) plaža: neispričana priča
Ono što je Porto Katsiki za Lefkadu, to je, pa čak i još više, najslikanija i najpoznatija plaža Grčke - Navagio (Shipwreck) za ostrvo Zakintos. Iako je ovaj brodolom bio katastrofa za kapetana broda i njegovu porodicu, bio je blagoslov za ostrvo Zakintos i celu Grčku. Mada se u svetu i među turistima godinama prenosila legenda da je ovaj brod krijumčario cigarete, alkohol i žene, i u bekstvu od policije završio na kopnu, prava istina je sasvim drugačija i nju je nedavno potvrdio i kapetan broda Charalambos Kompothekras - Kotsoros sa Kefalonije, koji je njim upravljao u noći kada se nesreća dogodila. 6. septembra 1980. godine teretni brod "Panajotis" je isplovio iz luke Argostoli (Kefalonija) u luku Drač (Albanija). Kada je pošiljka bila spremna i brod krenuo da plovi nazad ka Kefaloniji, usled veoma loših vremenskih uslova i mehaničkog kvara, tokom noći 2. oktobra 1980. godine brod nije mogao da pristane na Kefaloniju i nasukao se na plažu Agios Georgios, kako se pre nesreće zvala plaža Shipwreck. Kako plaža nije bila dostupna kopnenim putem, kapetan i policija nisu uspeli da zaštite brod, a kao posledica toga u sledećih nekoliko dana brod je opljačkan i ukraden je veliki deo pošiljke koja je bila na njemu. Ipak brzom i efikasnom akcijom policije lopovi iz okolnih sela, ukupno njih 29, su vrlo brzo pronađeni, uhapšeni i svi ukradeni predmeti su vraćeni. Kapetanu broda Charalambosu Kompothekrasu je zbog ugrožavanja i zagađenja životne sredine naloženo da pronađe način da ukloni olupinu sa plaže Agios Georgios, međutim kako je brod nešto kasnije pronađen u izuzetno lošem stanju, jer je jedan njegov deo dignut u vazduh od strane nepoznatog lica, njegovo pomeranje više nije bilo moguće. Splet svih ovih okolnosti učinio je plažu Navagio (što na grčkom znači brodska olupina) jednom od najlepših i najpoznatijih plaža Grčke i šire, i simbolom ostrva Zakintos. Nakon tri godine od nesreće i sa velikim finansijskim problemima usled gubitka broda, kapetan Charalambos je odlučio da napusti posao sa brodovima i danas se bavi turizmom - vlasnik je vila "Monte & Mare" u mestu Minia na Kefaloniji. Danas je olupina ovog broda kredom išarana mnogobrojnim imenima turista i država iz kojih potiču, a u slikama i video snimku možete videti i veliki broj naših imena. Navagio plaža danas Ova plaža neverovatne lepote i olupina broda koja se na njoj nalazi već 37 godina, suočavaju se sa velikim problemom, jer je erozija uzela svoj danak i brod je u opasnosti od raspada. Priznajući značaj ove plaže ne samo kao turističke atrakcije, već i kao globalno prepoznatljiv orijentir, opštinski organi ostrva su se udružili sa lokalnim tehničkim institutom u cilju restauracije olupine. Lepa vest je da je već počelo da se radi na proceni štete i načinima njenog očuvanja za generacije koje dolaze. Planira se takođe i preduzimanje određenih zaštitnih mera. Prostor je od zemljotresa koji je 2018. godine pogodio Zakintos ograđen preprekama koje će sprečiti turiste da dođu do olupine, ali su one dovoljno diskretne kako ne bi narušile estetsku privlačnost za one koji žele da se fotografišu pored broda. Postaviće se i znak sa istorijom olupine, a plan je i da na plaži budu spasioci i čuvari.
Opširnije