Korisni tekstovi Grčka
Manastiri Meteora – kompletan vodič, radno vreme, cena ulaza i kako doći
U ovom tekstu saznaćete sve što je važno o manastirima Meteora, njihovoj istoriji, radnom vremenu, cenama ulaznica, pravilima oblačenja, načinu dolaska i najkorisnijim savetima za posetu. Ovo je najkompletniji pregled Meteora za putnike iz Srbije. Tekst se redovno ažurira i uvek sadrži najnovije informacije.Veliki broj turista iz Srbije, ali i iz celog sveta, dolazi u Grčku upravo da bi video impresivnu grupu manastira Meteora – jedinstveno mesto koje na upečatljiv način pokazuje koliko je čovek mali, a priroda velika.Ime Meteora u prevodu znači „lebdeće stene“, a kada se prema njima približavate iz pravca Kalambake, prizor masivnih stena koje se naglo uzdižu iznad ravnice zaista ostavlja bez daha.Gde se nalazi MeteoraMeteora se nalazi u centralnoj Grčkoj, u oblasti Tesalija, iznad grada Kalambaka. Region je dobro povezan sa Solunom, Atinom i Volosom, pa ga većina putnika lako uklopi u svoj itinerer kroz kopnenu Grčku.Srpski trag na MeteorimaTesalija je tokom 14. veka bila deo srpske države, a na njenom čelu bio je poslednji vladar dinastije Nemanjića – car Jovan Uroš. Nakon povlačenja iz političkog života, zamonašio se pod imenom Joasaf i celokupno svoje bogatstvo darovao je manastiru Veliki Meteori.Zbog ovoga Meteora i danas predstavlja jedno od mesta u Grčkoj gde je srpski istorijski trag posebno vidljiv. Manastiri pod zaštitom UNESKOIako je nekada na području Meteora postojalo više od 20 manastira, danas je aktivno svega šest: pet muških i jedan ženski manastir. Kompleks Meteora se nalazi pod zaštitom UNESKO-a, a Sinod Grčke pravoslavne crkve proglasio ga je „svetim mestom, nepromenljivim i neprikosnovenim“.Monasi su prvobitno živeli u pećinama stena, a kasnije su, uz ogromne napore, podizali manastire na nepristupačnim vrhovima koristeći konopce, mreže, lestve i korpe. Na pojedinim mestima i danas su vidljivi ostaci tih starih sistema.Cena ulaznicaCena ulaza u svaki manastir Meteora je 5 evra po osobi (deca do 12 godina ne plaćaju). Naplaćuje se pojedinačno za svaki od šest manastira i uglavnom u gotovini.Najbolje vreme za posetu MeteoramaMeteora se mogu posetiti tokom cele godine, ali se smatra da su najlepši:• proleće (april–jun) – prijatna temperatura, zelena priroda, idealna svetlost• jesen (septembar–oktobar) – stabilno vreme i manja gužva• leto – najviše turista, najjače sunce• zima – manje gužve, ali skraćeno radno vreme, često hladan vetarSpisak manastira Meteora i radno vremeNa Meteorima se danas može posetiti šest aktivnih manastira i svaki od njih ima posebnu istoriju, pravila posete i radno vreme. Svake subote i nedelje svih 6 manastira je otvoreno.1. Manastir Veliki MeteoriNajveći i najvažniji među manastirima, posvećen Preobraženju Gospodnjem. Osnovao ga je Sveti Atanasije Meteorski, a zahvaljujući darovima prepodobnog Joasafa (cara Jovana Uroša), Veliki Meteori postao je najbogatiji manastir Meteora.Ovde se nalaze očuvane freske iz 15. veka, kao i stari sistemi za spuštanje i podizanje monaha i namirnica.Radno vreme: otvoren svakog dana od 09:00 do 17:00, osim utorkom.2. Manastir Svete TrojiceDo ovog manastira vodi oko 140 stepenika uklesanih u stenu, pa je potrebno malo fizičke spremnosti. Nalazi se na jednoj od najlepših pozicija i ima panoramu koja oduzima dah.Radno vreme: otvoren svakog dana osim četvrtka, 09:00–17:00.3. Manastir Svetog Stefana (ženski manastir)Jedini ženski manastir Meteora. Ima veliku i malu crkvu – posvećene Svetom Haralampiju i Svetom Stefanu. Čuvaju se mošti Svetog Haralampija, koje vernici posebno poštuju.Radno vreme: zatvoren ponedeljkom.Otvoren: 09:00–14:00 i 15:30–18:00.4. Manastir RusanuJedan od najpoznatijih manastira, jer se do njega dolazi preko mosta između dve stene. Most vodi direktno iznad provalije, što ovu posetu čini posebno dramatičnom, naročito za one koji imaju strah od visine.Radno vreme: zatvoren sredom, otvoren ostalim danima 09:00–18:00.5. Manastir VarlaamDrugi po veličini. U njemu se nalazi mali muzej i očuvano kuhinjsko ognjište, kao i zanimljive istorijske zbirke. Pešačenje do manastira je umereno zahtevno, ali nagrađeno prelepim pogledima.Radno vreme: otvoren svakog dana 09:00–16:00, osim petkom.6. Manastir Svetog NikolePoznat po freskama koje je oslikao čuveni kritski ikonopisac Teofan Strelitzas – jedno od najvažnijih dela kritske škole ikonopisa iz 16. veka.Radno vreme: zatvoren petkom.Otvoren: 09:00–15:30.Koliko vremena treba za obilazak Meteora• obilazak 2–3 manastira: oko 2–3 sata• obilazak svih 6 manastira: 4–6 sati• ceo dan sa fotografisanjem i pauzama: 6–8 satiKoliko stepenica imaju manastiri?Manastiri Veliki Meteor i Svete Trojice imaju preko 300 stepenica koje vode do mesta sa neverovatnim pogledom. Manastiri Rousanou, Varlaam i Sveti Nikola imaju uspon od oko 140 stepenica. Manastir Svetog Stefana je najlakše dostupan, povezan pešačkim mostom koji omogućava lak ulazak bez stepenica.Kako doći do MeteoraMeteori su jedna od najposećenijih destinacija u Grčkoj na koje se najlakše dolazi automobilom.Manastiri su lako dostupni iz više pravaca:• Iz Soluna: oko 230 km (preko Larise i Trikale, do Kalambake)• Iz Atine: oko 360 km (preko Domokosa, Kardice i Trikale)• Iz Igumenice: oko 210 km (preko Janine do Kalambake)• Od Larise: oko 85 km• Od Nei Porija: oko 135 km• Od Volosa: oko 140 kmPrilaz je jednostavan i dobro označen, a putevi su u dobrom stanju.Šta poneti kada idete na Meteore• udobnu obuću (ima stepenica, kamenitih staza)• flašicu vode i šešir (nema puno hlada)• maramu / suknju (za pokrivanje ako bude potrebno)• keš za ulaznice (ulaz se plaća u kešu)• lakšu jaknu van sezone (vetar na stenama zna biti jak)Kodeks oblačenja i ponašanjaPoseta Meteorama nije klasičan turistički obilazak – manastiri su aktivne verske zajednice. Poštovanje pravila oblačenja obavezno je u svakom manastiru.Muškarci:• dugačke pantalone ili bermude preko kolena• majice sa kratkim ili dugim rukavima• majice bez rukava nisu dozvoljeneŽene:• suknja ili haljina ispod kolena (pantalone se ne smatraju adekvatnim)• ramena moraju biti pokrivenaNa ulazima u manastire ženama se po potrebi daje suknja za prekrivanje, a muškarcima široke pantalone vezane na lastiš.Važno: Monasi i monahinje nisu turističke figure. Ne fotografišite ih i poštujte mir, tišinu i svetost mesta. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Ostrvo Vido i Srpska kuća na Krfu
Na Krfu su napisane neke od najtužnijih, ali i najveličanstvenijih stranica srpske istorije. Ni ne sluteći tada da će njegova pesma “Plava grobnica” biti smatrana za jednu od najlepših rodoljubivih pesama, a ujedno postati i sinonim za veliko stradanje srpskog naroda tokom Prvog svetskog rata, čuveni srski pesnik, Milutin Bojić je pevao: Stojte, galije carske! Sputajte krme moćne! Gazite tihim hodom! Opelo gordo držim u doba jeze noćne Nad ovom svetom vodom... Iako su veze grčkog i srpskog naroda postojale i pre, čini se da su od tog perioda znatno ojačale. Od 03. decembra 1915. pa sve do 06., odnosno 21. januara naredne godine, kada je završeno njihovo iskrcavanje na omanjem grčkom ostrvu Vido, nadomak Krfa, trajala je golgota srpskih ratnika, koji su u želji da ne kapituliraju, bili prinuđeni da se povlače preko teritorije Crne Gore i Albanije. Čuveni srpski vojvoda Prvog svetskog rata, Radomir Putnik je naredio da vojska, ali i kralj Petar Prvi Karađorđević, članovi tadašnje Vlade, pa čak i određeni broj žitelja Srbije krene na put, koji je u istoriji upamćen kao Albanska golgota. Pre nego što su francuskim lađama stigli stigli na grčko ostrvo Krf, koje je među srpskim ratnicima proglašeno ostrvom spasa, na žalost među preživelim srpskim ratnicima javio se pegavi tifus, koji se smatra najvećom epidemijom ikada, uzevši u obzir da je nebrojeno života tada izgubljeno. U posebno oformljenoj bolnici na omanjem ostrvu Lazareto, koje je smešteno između mesta Guvija na Krfu i ostrva Vido, vidane su rane mnogim srpskim ratnicima. A oni, čiji život je bio u velikoj opasnosti su prebacivani na obližnje ostrvo Vido, koje je u srpskoj tradiciji upamćemo i kao Plava grobnica, ali i kao ostrvo smrti. Tamo se nalazila bolnica u kojoj je bio omogućen smeštaj za čak 1.600 hrabrih srpskih ratnika. Nažalost, broj preminulih je mnogo veći... Kako su srpski ratnici koji su bili prebačeni na ovo ostrvo bili posebno lošeg zdravstvenog stanja, mnogi od njih su svoje živote okončali upravo na ovom mestu, daleko od svoje otadžbine. Uzevši u obzir da na samom ostrvu nije više bilo mesta za sahranjivanje, lokalne vlasti su bile prinuđene da preminule srpske ratnike sahranjuju u specijalnim grobnicama na obali ovog ostrva, a kada više ni to nije bilo moguće, tela preminulih su sahranjivali u dubinama Jonskog mora. To mesto u dubini plavog Jonskog mora nazvano je Plava grobnica. Koliko su Grci saučestvovali u patnji srpskog naroda dovoljno govori i podatak da se u moru sa strane Plave grobnice Srbi i Grci se ne kupaju iz poštovanja prema preminulim srpskim ratnicima. Iako je ostrvo Krf poznato po mnogobrojnim ribarima, 50 godina nakon tragične sudbine srpskih ratnika, nijedan od njih nije zabacio svoju mrežu u blizini ovog ostrva. Projekat za mauzolej na ostrvu Vido je izradio arhitekta Nikola Krasnov, a po nalogu kralja Aleksandra Karađorđevića je 1938. godine on i podignut. U spomen kosturnici su smeštene kosti 1.232 srpska vojnika kojima se znaju imena, a čak oko 1.500 njih koji su ostali nepoznati. Iznad glavnog luka spomen kosturnice se nalazi amblem Kraljevine Jugoslavije sa reprodukcijom Albanske spomenice, a postoji i obeležje koje je poznato kao Kameni krst, koje je zapravo prvi spomenik preminulim srpskim borcima na ovom grčkom ostrvu. Podignut je, takođe prema nalogu kralja Aleksandra Karađorđevića, 1923. godine, a nalazi se u neposrednoj blizini mauzoleja. Srpska kuća na Krfu Na grčkom ostrvu Krf, u samom centru grada Krfa se nalazi jedno od retkih mesta u Grčkoj na kome ćete videti da zajedno stoje jedna do druge, grčka i srpska zastava. Reč je o svojevrsnom muzeju koji čuva spomen na stradanje srpskih ratnika tokom Prvog svetskog rata, simboličnog naziva Srpska kuća. Smeštena je u neposrednoj blizini gradskog trga Spijanada i funkcioniše kao muzej, u kome se nalaze različiti predmeti srpskih ratnika, poput ordenja i uniformi, te fotografije, koje predstavljaju svojevrsno svedočenje o velikoj tragediji srpske vojske i celokupnog srpskog naroda. Za posete je otvoren u periodu od 09 do 14 časova. Takođe je i vrlo važan podatak da su od iskrcavanja, pa do pred kraj 1918. godine, preživeli srpski ratnici i članovi Vlade, uz pomoć lokalnog stanovništva organizovali brojne aktivnosti u gradu Krfu, tako da su funkcionisale i osnovna škola i niža gimnazija za srpsku decu, a izlazile su čak i “Srpske novine” i “Zabavnik”, dok su u lokalnim štamparijama posebno štampane knjige za srpske učenike. Naročito je zanimljivo što je funkcionisao čak i srpski orkestar, na čijem čelu je bio čuveni kompozitor, Stanislav Binički, koji je u to doba vršio dužnost kapelnika kraljeve garde. Svakako treba pomenuti i spomen ploču koja je postavljena 1975. godine u mestu Guvija na Krfu, u koje su se i iskrcali srpski ratnici, a tekst je osim na srpskom i grčkom, napisan i na francuskom jeziku. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Vremenska prognoza za Grčku
• Pratite nas na Viberu OVDE, jer ćemo prvo na Viber-u objavljivati sve informacije, vesti, savete i upozorenja u vezi sa Grčkom. • Ukoliko imate bilo kakva pitanja koja se odnose na vaše putovanje u Grčku ili vam je potrebna dodatna informacija ili pomoć, kao i u slučaju da želite da pratite o čemu nas svakodnevno informišu turisti koji se nalaze u Grčkoj - pridružate nam se u našoj FB grupi "Grčka Info" OVDE. Temperature mora u Grčkoj pogledajte ovde. Sam naziv "prognoza" ima značenje očekivanja ili predviđanja neke situacije, u ovom slučaju vremenskih prilika. Nijedna prognoza nije 100% pouzdana i uvek može doći do odstupanja, ali kako iskusni meteorolozi tvrde, može dosta pomoći u u smislu prognoze srednje nedeljne ili mesečne temperature koja se može očekivati. Sedmodnevna prognoza može oko 80% tačno predvideti vreme, dok petodnevna prognoza može oko 90% tačno predvideti vreme. Međutim, prognoza za 10 ili više dana je tačna samo oko 50%. Vremenska prognoza za mesta na Sitoniji, Halkidiki Psakoudia Nikiti Neos Marmaras Toroni Sarti Ormos Panagias Sikia Vurvuru Vremenska prognoza za mesta na Kasandri, Halkidiki Afitos Dionisiou Beach Fourka Hanioti, Kalitea, Polihrono, Pefkohori Nea Flogita Nea Kalikratia Nea Moudania Nea Skioni Posidi Siviri Vremenska prognoza Atos, Halkidiki Ammouliani Jerisos Nea Roda Olimpiada Uranopolis Vremenska prognoza za ostale najpopularnije destinacije u Grčkoj Lefkada Tasos Kefalonija Krf Zakintos Pelion Krit Solunska regija (Stavros, Asprovalta, Vrasna, Perea...) Olimpska regija (Paralija, Leptokarija, Nei Pori, Platamon, Olimpik bič...) Parga Vrahos Sivota Preveza Na kojim još sajtovima možete pratiti vremensku prognozu u Grčkoj Grčka Nacionalna Meteorološka Služba (trenutne temperature u gradovima u Grčkoj, vremenska prognoza za 3 dana, satelitski snimci, UV index, temperature mora u Grčkoj...) Weather.gr Accuweather.com .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Temperatura mora u mestima u Grčkoj
• Imate pitanja koja se odnose na vaše putovanje u Grčku?• Da li ima gužve na graničnim prelazima?• Potrebna vam je informacija ili pomoć?• Pokvario vam se automobil u Grčkoj?• Ne znate gde da nađete majstora?• Gde naći najbližeg doktora? Postavite pitanje u našoj Viber grupi "Grčka Info" i neko od članova i administratora će vam vrlo brzo pomoći.Link je Grčka Info | Viber. • Ukoliko imate bilo kakva pitanja koja se odnose na vaše putovanje u Grčku ili vam je potrebna dodatna informacija ili pomoć, kao i u slučaju da želite da pratite o čemu nas svakodnevno informišu turisti koji se nalaze u Grčkoj - pridružate nam se u našoj FB grupi "Grčka Info" OVDE. Pratite na našem sajtu takođe i Vremensku prognozu za Grčku. Temperature mora u Grčkoj po mesecima Najčešća pitanja turista koja dobijamo su, između ostalog: Kakvo je more u Grčkoj u maju, junu, septembru, oktobru ili novembru? Da li je dovoljno toplo za kupanje i plivanje? U nastavku su prikazane prosečne temperature mora u Grčkoj po mesecima, kao i mišljenja turista o tome koliko je more u određenom periodu pogodno za plivanje. Napomena: Meseci označeni zvezdicom (*) ukazuju na to da su postojala i oprečna mišljenja, ali je prikazano mišljenje većine. Mesec Prosečna temperatura mora Mišljenje turista Januar 12.5°C do 18°C hladno za plivanje Februar 11.6°C do 17.2°C hladno za plivanje Mart 11.9°C do 17.2°C hladno za plivanje April 13.4°C do 17.7°C hladno za plivanje* Maj 17.5°C do 20.2°C prilično hladno za plivanje* Jun 21.8°C do 26.2°C prijatno za plivanje Jul 25.9°C do 27.4°C idealno za plivanje Avgust 26.6°C do 28.3°C idealno za plivanje Septembar 24.4°C do 26.8°C idealno za plivanje Oktobar 20.1°C do 23.9°C prijatno za plivanje* Novembar 16.2°C do 21°C prilično hladno za plivanje* Decembar 13.8°C do 18.9°C hladno za plivanje More sporije upija toplotu od vazduha, što znači da čak i kada dnevne temperature u maju ili oktobru dostignu 25–28°C, voda može ostati sveža, a za neke čak i hladna. Za mnoge turiste temperatura mora oko 20°C deluje osvežavajuće i možda prijatno isključivo za kratko kupanje, ali za duže uživanje u vodi većini ljudi prija temperatura između 23°C i 26°C. Upravo zbog toga većina turista smatra da su meseci jul, avgust i septembar najbolji za plivanje, jer tada more dostiže najviše i najprijatnije temperature. U mesecima kao što su maj i oktobar, iskustva turista su podeljena – neki se bez problema kupaju, dok drugi ocenjuju more kao suviše hladno. Treba istaći da se more u Grčkoj već tokom kasnog proleća brzo zagreva, posebno na plitkim i sunčanim plažama, pa u nekim regijama (poput Halkidikija, Lefkade ili Peloponeza) voda može biti prijatnija nego što statistika prosečnih temperatura pokazuje.Subjektivni osećaj hladnoće – zašto se razlikujemo?Osećaj temperature vode i njene prijatnosti veoma je individualan i zavisi od više faktora. Dok nekima more od 20°C deluje osvežavajuće i prijatno za plivanje, drugima ista temperatura može biti neprijatno hladna. Na subjektivni osećaj hladnoće utiču: Navike i poreklo – Osobe koje su navikle na kupanje u rekama, jezerima ili hladnijim morima obično lakše podnose svežiju vodu. Oni koji su navikli na bazene sa temperaturom od 28°C i više, mogu hladnije more doživeti kao neprijatno. Godine i fizičko stanje – Starije osobe, mala deca i osobe sa slabijom cirkulacijom često intenzivnije osećaju hladnoću. Vreme provedeno u vodi – Kratko zaranjanje može biti osvežavajuće čak i u hladnijoj vodi, dok duže plivanje zahteva prijatniju temperaturu kako bi uživanje bilo potpuno. Spoljna temperatura i vetar – Kada je napolju veoma toplo, čak i nešto hladnija voda može prijati, dok pri nižim spoljnim temperaturama voda može delovati dodatno hladno. Temperature mora u letovalištima GrčkeIzdvojili smo temperature mora u nekim od letovališta sa sajta Seatemperature.info. Mesta i gradovi su poređani po abecednom redu: Trenutne temperature mora u letovalištima u Grčkoj možete pratiti i na grčkom nacionalnom meteorološkom servisu (Hellenic National Meteorological Service) - otvorite link. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Informator o imigraciji u Grčku
Na ovoj stranici možete pronaći sledeće informacije: - Imigracija radi zaposlenja u Grčkoj, ulazne radne vize za zaposlenje, boravišne dozvole za potrebe zaposlenja - Uslovi zapošljavanja u Grčkoj, minimalne zarade, websajtovi za traženje posla u Grčkoj - Imigracija radi školovanja u Grčkoj, uslovi ulaska i boravka za studente, dobijanje studentskih viza, priznavanje diploma - Grčke boravišne dozvole, postupak i potrebna dokumentacija - Postupak dobijanja azila u Grčkoj i deportacija iz Grčke - Vize za spajanje porodice i načini sticanja grčkog državljanstva - Sistem zdravstvene zaštite i socijalnog osiguranja u Grčkoj - Postupak za žrtve trgovine ljudima u Grčkoj Imigracija radi zaposlenja u Grčkoj Uslovi ulaska i boravka za strane radnike Za zapošljavanje u Grčkoj isključivo je nadležna Organizacija za zaposljavanje ljudstva (OAED). Prema tome privatne agencije za zapošljavanje za sada su nezakonite, ali u toku je preispitivanje ove zabrane pošto ona nije u skladu sa relevantnim članovima zakonodavstva Evropske Unije. OAED pruža strukovno savetovanje, tehničko strukovnu obuku, naknade od osiguranja, zapošljavanje i sprovodi programe zapošljavanja. OAED izrađuje godišnji izveštaj koji procenjuje potrebe grčkog tržišta rada i pronalazi raspoloživa radna mesta prema profesiji i regionu koja treba da popune migranti. Na osnovu izveštaja OAED određuje se maksimalni broj radnih dozvola u toku godine, u skladu sa državljanstvom potencijalnih migranata, područjem i prirodom posla. Zahteve za izdavanje radne dozvole poslodavac predaje u OAED i Službi za zapošljavanje grčke uprave. Čak i u ovom trenutku radna dozvola mozda neće biti odobrena, ukoliko OAED odluči da bi radno mesto mogao da popuni grčki državljanin ili migrant koji već boravi u Grčkoj. Informacije o raspoloživim radnim mestima za strance šalju se grčkim konzulatima koji ih potom objavljuju. Od 2005. godine boravišne i radne dozvole su objedinjene, pa samim tim nije potrebno podneti zahtev za dve dozvole pojedinačno. Stranim državljanima kojima je odobrena ulazna viza za zaposlenje izdaje se boravišna dozvola za potrebe zaposlenja, pod uslovom da su potpisali ugovor o radu u kome se navodi da će njihova mesečna zarada iznositi najmanje koliko i mesečna zarada nekvalifikovanih radnika i da su predali čitav niz dokumenata ukljucujući i overenu kopiju radnog ugovora, kao i potvrde koje dokazuju da se podnosilac zahteva prijavio nadležnom subjektu za osiguranje da bi se osigurao radi bolničkog lecenja, medicinskih troškova i od nesrećnih slučajeva na radu. Budući da za različite zemlje važe različite procedure, preporučuje se da pogledate proceduru za vašu zemlju u Grčkoj ambasadi. Da bi izdao radnu vizu, Konzulat obično traži: · važeći pasoš · lekarsko uverenje iz državne bolnice · uverenje da niste osuđivani · zdravstveno osiguranje. Dokumenta se mogu razlikovati od slučaja do slučaja. Ova viza izdaje se u roku od nekoliko dana, u zavisnosti od obima posla u konzulatu. Boravišna dozvola radi zaposlenja u Grčkoj Nakon izdavanja radne vize morate se prijaviti za boravišnu vizu za potrebe zaposlenja u opštini prebivališta pre nego što počnete da radite u Grčkoj. Osnovna dokumenta koja treba predati su: · radna viza · ugovor zaključen izmedju zaposlenog i poslodavca · pasoš · taksa 150 EUR (godišnje) Ovo nije konačan spisak. Pošto je ovaj spisak podložan promenama, morate zatražiti spisak svih potrebnih dokumenata u opštini. U zavisnosti od opštine i njenog obima posla za izdavanje boravišne dozvole za potrebe zaposlenja potrebno je 2 nedelje do 3 meseca. Nakon predaje zahteva za boravišnu dozvolu dobićete potvrdu o predaji zahteva i već možeti poceti da radite. Kako su vizni propisi podložni stalnim promenama, korisno je pogledati najnovije propise na web stranici grčke ambasade u zemlji u kojoj boravite. Uslovi zapošljavanja u Grčkoj Radni ugovor između poslodavaca i radnika treba da precizira uslove rada kao sto su zarada, radno vreme, odmori, nadoknada i otkazni rok u slučaju raskida ugovora i sl. kod ugovora na neodređeno vreme. Ugovori na određeno vreme moraju precizirati dužinu trajanja ugovora do datuma isteka ugovora. Najčesći oblik radnog ugovora je ugovor na puno radno vreme na neodređeno vreme. Zaposlenje sa nepunim radnim vremenom je jako ograničeno u odnosu na druge EU zemlje. Sezonsko zaposlenje je uobičajeno u turističkim oblastima i obuhvata zanimanja koja su direktno vezana za turizam. Radnici i majstori, naročito na građevini i u poljoprivrednim sektorima obicno se isplaćuju na bazi dnevnica i to jednom nedeljno. Zarada u Grčkoj Nacionalna minimalna zarada određuje se Opštim kolektivnim ugovorom o radu koji su potpisali socijalni partneri (poslodavci i sindikati). Stope minimalne zarade navedene u opštem kolektivnom ugovoru o radu određuju se na skali na osnovu radnog staža koji radnik ili zaposleni ima. Posle svake treće godine, pravo na minimalnu zaradu sa povećava. 1.maja 2007. minimalna dnevna zarada za nekvalifikovanog radnika iznosila je fiksno 29,39 EUR, a minimalna osnovna mesečna plata za neoženjenog radnika iznosila je fiksno 657,89 EUR. Radnici se obicno isplaćuju mesečno, nedeljno ili dnevno. Poslodavac odbija obavezne dažbine od plate radnika (socijalno osiguranje i porez na dohodak) pre nego što isplati zaradu. Poslodavac uplaćuje doprinose za socijalno osiguranje zaposlenog u fond za socijalno osiguranje zajedno sa svojim doprinosima. On takođe uplaćuje sve odbijene poreze na zaradu u poresku službu. Poslodavac ima detaljnu evidenciju obračuna plata. Zaposleni može dobiti pisani mesečni izveštaj o svojoj zaradi, da bi video iznos dnevnice ili zarade, izdvajanja i odbitke. OAED Ethnikis Antistasis 8 GR 17456 Alimos, GRCKA Telefonska centrala: +30 21 09989000 FAX: (Upravnik): +30 21 09989500 Poštanski pretinac: 77117 / 17510 P. Faliro, GRCKA Direkcija za zapošljavanje www.oaed.gr Nije obavezno, ali je veoma korisno da migrant govori grčki. Iako je engleski široko zastupljen u odmaralištima i većim gradovima Grčke, nije lako naći nekoga ko govori engleski u zabačenim oblastima, naročito na kopnu, a van turističke sezone većina lokalnog stanovništva nastavlja da govori grčki. Problem može nastati u hitnim slučajevima ukoliko migrant ne govori grčki. Websajtovi za traženje posla u Grčkoj Grčke novine su važan izvor informacija, naročito za kancelarijske službenike i radnike na srednjem nivou. Najznačajniji put za zaposlenje je takođe kroz lične kontakte. Privremeni posao može pomoći u širenju mreže kontakata. Grčki sajtovi gde možete naći oglase za posao: www.jobseeker.gr www.ads-in-greece.com www.skywalker.gr Neke od privatnih agencija za zapošljavanje u Grčkoj Adecco www.adecco.gr Manpower www.manpowerteam.gr http://www.learn4good.com/jobs/language/english/list/country/greece/ http://gogreece.about.com/od/jobsingreece/Jobs_in_Greece.htm http://www.ads-in-greece.com/aig/ http://www.in2greece.com/jobs/job_forum.htm http://www.tiptopjob.com/search/jobs_by_location/c/GRC_Greece http://www.jobsabroad.com/Greece.cfm Imigracija radi školovanja u Grčkoj a) uslovi ulaska i boravka za studente Ukoliko strani državljanin želi da studira u Grčkoj on mora imati važeću studentsku vizu. Studentska viza je viza za jedan ulazak i važi tri meseca, i sa njom imate prava da podnesete zahtev za boravišnu dozvolu po dolasku u Grčku. Boravišna dozvola važi godinu dana i može se obnavljati do kraja studija. Grčka vlada izdaje studentske vize za redovne studente pod uslovom da studiraju na fakultetu (i da se ne radi o učenju na daljinu npr) i imaju dovoljno sredstava za pokrivanje troškova školarine i života za vreme boravka u Grčkoj. Kako bi studentska viza bila izdata državljani trećih zemalja moraju ispuniti sledeće uslove: · Primljeni su na neku od grčkih obrazovnih ustanova · Imaju dovoljno finansijskih sredstava za pokrivanje troškova školovanja i boravka · Imaju pasoš i/ili druge putne isprave · Imaju potvrdu o upisu od relevantne grčke institucije · Imaju prepis uverenja da nisu osuđivani koji izdaju organi u zemlji porekla Isti uslovi važe i za strukovne i druge posebne programe obuke. Vlasnik studentske dozvole može da radi samo sa nepunim radnim vremenom, pod uslovom da dobije radnu dozvolu za rad sa nepunim radnim vremenom. b) Stipendije za osnovne i post diplomske studije Stipendije za strane studente u Grckoj: · Fondacija Alexander S. Onassis - stipendije za strane učenike, istraživače i studente humanističkih i političkih nauka, heleniste, nastavnike, umetnike i prevodioce grčke književnosti www.onassis.gr · Univerzitet Aristotel u Solunu - stipendije za osnovne i post diplomske studije za strane studente na osnovu proseka i finansijskih potreba www.auth.gr · Fondacija J. F. Costopoulos - Finansijska podrška obrazovnim programima, istraživačkim projektima, arheoloskim iskopavanjima www.jfcf-Atina.org · Fondacija za državne stipendije Samostalna agencija Ministarstva za obrazovanje i verska pitanja dodeljuje stipendije grčkim i stranim studentima za studiranje u Grčkoj, kao i grcima za studiranje u inostranstvu za osnovne studije. Nudi stipendije za post diplomske i doktorske studije, istraživačke studije, dalje školovanje iz oblasti grčkog jezika, književnosti, filozofije i istorije za profesore grčkog na stranim unverzitetima i za studente likovne umetnosti. Ulica Lysistratous 14 Atina 10558 Tel: +301 325 4385 9 Fax: +301 322 1863 d) programi za strane studente Ukoliko želite da provedete akademsku godinu ili semestar kao student na razmeni u Grčkoj, posetite: http://www.twoworldsunited.com/twu/requirements_greece.html Boravak i boravišne dozvole u Grčkoj Boravišne dozvole se izdaju, obnavljaju i ukidaju od strane Generalnog sekretara regije nakon mišljenja datog od strane Imigracionog odbora ustanovljenog u svakoj regionalnoj Upravi za strance i imigraciju. Vrste boravišnih dozvola · Boravišna dozvola za školovanje · Boravišna dozvola za radnike · Boravišna dozvola za samostalnu privrednu delatnost · Boravišna dozvola za spajanje porodice · Boravišna dozvola za trenere i sportiste · Boravišna dozvola za direktore, upravnike I radnike preduzeća · Boravišna dozvola za kulturne radnike, članove umetničkih sastava i cirkusa · Boravišna dozvola za istaknute naučnike u oblasti novih tehnologija · Boravišna dozvola za humanitarne potrebe Postupak i potrebna dokumentacija za dobijanje boravišne dozvole: · Zahtev podnet opštinskim ili mesnim organima u mestu boravka najmanje dva meseca pre isteka vize uz napomenu razloga iz kojeg se zahtev podnosi · Vazeća viza · Fotokopija pasoša · Sva ostala dokumentacija u zavisnosti od tipa boravišne dozvole (dokaz o obezbeđenom smeštaju, osiguranje, lekarsko uverenje, dokaz o obezbeđenim finansijskim sredstvima, prepis uverenja da lice nije osuđivano, i druga dokumenta) Opštinski ili mesni organi proveravaju dokumentaciju i šalju je nadležnim organima u Službu za strance i imigraciju. Služba razmatra zahtev u roku od mesec dana. Boravišna dozvola izdaje se odlukom generalnog sekretara regije nakon mišljenja imigracionog odbora. Boravišna dozvola može se obnoviti svake godine najvise do pet (5) godina. Zahtevi za obnavljanje radne dozvole moraju se podneti najmanje dva meseca pre isteka postojeće dozvole. Potrebna dokumenta mogu biti ista kao i u slučaju podnošenja prvobitnog zahteva. Postupak dobijanja azila u Grčkoj Boravišna dozvola za humanitarne potrebe Prema Paragrafu 8 predsedničkog ukaza br. 61/1999 u vezi sa Paragrafom 25 (4) bivšeg Zakona o strancima koji je izmenjen Uredbom br. 2452/1996, lice koje traži azil može dobiti privremenu dozvolu za boravak u Grčkoj iz humanitarnih razloga. Ipak, u praksi šanse za dobijanje humanitarnog statusa nakon podnošenja posebnog zahteva su veoma male. Postojeće grčko zakonodavstvo ne sadrži opšte odredbe o privremenoj zaštiti. Ulazak na teritoriju Grčke Zahtevi za azil u principu se mogu predati usmenim putem ili u pisanoj formi pograničnim organima ili ukoliko je lice koje traži azil negde drugde u zemlji bilo kom drugom državnom organu. Ukoliko zahtev nije predat policijskom organu, organ koji je primio zahtev mora smesta obavestiti nadležnu policijsku službu i da podnosioca zahteva uputi na istu. Svi zahtevi moraju se razmatrati temeljno bilo da se radi o ubrzanoj proceduri ili redovnoj proceduri odlučivanja. Grčko zakonodavstvo ne sadrži klauzulu o neprihvatljivosti. Zahtev predat iz bezbedne treće zemlje ili bezbedne zemlje porekla ne može se odbaciti kao neprihvatljiv. Umesto toga zahtev se ozbiljno razmatra po ubrzanoj proceduri. U praksi kada se strana lica uhapse i zadrže u pritvoru kao lica koja su nezakonito ušla u zemlju (pogledajte ,,Pritvor" u nastavku) i zatim takva lica podnesu zahtev za azil, svaki pokušaj njihove deportacije mora biti obustavljen dok se ne donese odluka o njihovom zahtevu. Lice će ostati u pritvoru dok se njegov zahtev ne reši ili dok ne istekne pritvor u trajanju od tri meseca. Lice koje traži azil, a evidentirano je, ne može biti uhapšeno ili zadržano u pritvoru kao lice koje je nezakonito ušlo u zemlju. Redovna procedura odlučivanja Policija saslušava lica koja traže azil u roku od tri meseca nakon predaje zahteva. Prevodilac je obezbeđen uvek kada je to potrebno. Nakon saslušanja, licu koje traži azil obezbeđuju se specijalna dokumenta za lica koje traže azil (ružičasti karton). Na području Atine, međutim, usled manjka osoblja i nedostatka dovoljnog broja adekvatno obučenog osoblja, nedovoljnog broja prevodilaca i velikog broja lica koja traže azil, podnosioci zahteva ne mogu biti saslušani u roku od tri meseca koji je predviđen Uredbom br. 61/1999.) Prvostepena odluka Generalni sekretar Ministarstva za javni red rukovodi se preporukama Odeljenja Ministarstva za državnu bezbednost pri prvostepenom odlučivanju. U praksi u gradovima, obradu zahteva sprovodi poduprava za strance pri Sekretarijatu policije. U područjima gde Odsek za strance ne postoji, saslušanje sprovodi podsekreterijat za bezbednost Odseka za policiju. U slučaju aerodromske ubrzane procedure, razgovor sprovodi bezbednosna služba policije na aerodromu. Žalba Protiv negativne odluke donete od strane Generalnog sekretara može se uložiti žalba Ministru za javni red. Žalba ima odloženo dejstvo i mora se podneti u roku od 30 dana po objavljivanju prvobitne odluke. U praksi, žalba se podnosi organima lokalne policije, a zatim se prosleđuje Ministarstvu za javni red. Ministar za javni red donosi odluku na osnovu preporuke date od strane Odbora za žalbe. Ovo šestočlano telo sastoji se od pravnog savetnika Ministarstva za javni red, koji je predsedavajući, pravnog savetnika Ministarstva spoljnjih poslova, visokog zvaničnika diplomatskog kora, visokog službenika policije sva četiri člana imenuje njihovo nadležno ministarstvo kao i predstavnika Atinske advokatske komore i službenika za pravnu zaštitu ili drugog predstavnika kancelarije UNHCR u Grčkoj. Iako je Odbor za žalbe savetodavni odbor, ministar se u prošlosti obično držao njegovih preporuka. Međutim, u skorije vreme došlo je do promene ove prakse i uprkos nizu pozitivnih preporuka koje je izdao Odbor za žalbe ministar je u mnogim slučajevima doneo negativne odluke. Konačno odbijanje i deportacija Lica koja traže azil, a čiji su zahtevi odbijeni konačnom odlukom imaju određeni vremenski rok, obično tri meseca do kojeg moraju dobrovoljno da napuste zemlju. Nakon isteka ovog vremenskog ograničenja, lica kojima je odbijen zahtev za azil nezakonito će boraviti i mogu biti uhapšeni zbog nezakonitog boravka. Lica kojima je odbijen zahtev za azil mogu biti zadržana u pritvoru tri meseca dok čekaju deportaciju (osim u slučajevima gde je deportaciju naložio sud, a ne policijski organi - pogledajte linkove dole), nakon čega odbijeno lice ne može više biti deportovano i mora biti pušteno iz pritvora. Za više informacija, molimo pogledajte: http://www.ecre.org/conditions/2003/greece.shtml Informativni Centar Ujedinjenih Nacija u Grčkoj (na grčkom): http://www.unic.gr Grčki parlament (na grčkom i engleskom): http://www.parliament.gr Vlada Grčke (na grčkom) http://www.kyvernisi.gr Grčko ministarstvo javnog reda (na grčkom): http://www.ydt.gr Atinska Advokatska Komora (na grčkom, sa nekim stranicama na engleskom): http://www.dsa.gr Grčki savet za izbeglice (na grčkom, sa nekim stranicama na engleskom): http://www.gcr.gr Uslovi za spajanje porodice u Grčkoj Strani državljanin koji zakonito boravi u Grčkoj najmanje 2 godine ima mogućnost sticanja ulaska i boravka za članove svoje porodice u slucajevima kada: a. Članovi njegove porodice nameravaju da žive sa njim b. Poseduje stalni lični dohodak koji nije ispod dnevnice nekvalifikovanog radnika, stan i zdravstveno osiguranje za članove svoje porodice. Sledeći članovi porodice uzimaju se u razmatranje: a. supružnik b. deca ispod 18 godina koja nisu u braku c. deca podnosioca zahteva ili deca supružnika ispod 18 godina koja nisu u braku u slučaju kada je lice dobilo porodičnu negu Viza za spajanje porodice Strani državljanin koji zakonito boravi u Grčkoj i želi da se prijavi za spajanje porodice mora podneti zahtev za izdavanje vize u mestu boravka u Grčkoj prilažući sledeća dokumenta: · Overenu kopiju svog mesta boravka · Ekatharistiko (izjavu o prihodima) iz poreske službe za celu prošlu godinu · Novije uverenje o članovima porodice · Izjavu da će članovi njegove porodice živeti sa njim · Izjavu koja sadrži njegovu kućnu adresu Generalni sekretar u mestu u kome strani državljanin zakonski boravi nakon donošenja odluke obavestava grčku konzularnu misiju u mestu u kome boravi član porodice stranog državljanina u inostranstvu koja zatim izdaje vizu članovima porodice. Boravišne dozvole Član porodice koji je stigao u Grčku uz vizu treba da podnese zahtev za izdavanje boravišne dozvole u mestu boravka. · Za decu stariju od 14 godina izdaje se lična boravišna dozvola, zahtev podnosi detetov zakonski staratelj. · Za decu mlađu od 14 godina i za decu rođenu u Grčkoj njihov boravak pokriven je boravišnom dozvolom zakonskog staratelja. Sistem zdravstvene zaštite u Grčkoj Grčki sistem državnog zdravstva radi pod Zavodom za socijalno osiguranje (I.K.A). Osiguranje je obavezno i računa se od prvog dana zaposlenja. Zdravstveno osiguranje plaća poslodavac. I poslodavac i zaposleni učestvuju u doprinosima za osiguranje u IKA: poslodavac je u obavezi da uplati sopstvene doprinose (doprinos poslodavca) i iznose koje odbija od dnevnica ili zarada zaposlenih (doprinos zaposlenih) u lokalnu kancelariju IKA. Kada se strano lice osigura kroz državni fond, ima pristup Službi državnog zdravstva i socijalnoj pomoći prema postojećim propisima, koji mogu da ograniče određene privilegije za određene kategorije radnika. Svako mora dobiti zdravstvenu knjižicu iz lokalne kancelarije IKA čim se zaposli. Knjižica se mora pokazivati pri svakoj poseti lekaru ili bolnici. Sva medicinska nega je besplatna, ali postoji plaćanje participacije za izdavanje lekova na recept koja iznosi 25% od cene lekova. Sistem socijalnog osiguranja u Grčkoj Socijalno osiguranje obavezno je u Grčkoj. Opšte telo za zdravstveno osiguranje zaposlenih je Zavod za socijalno osiguranje (IKA). Postoje tri sistema: sistem socijalnog osiguranja za zaštitu zaposlenih, sistem socijalne pomoći koji pruža zaštitu ugroženim kategorijama i sistem državnog zdravstva koji osigurava sve osobe koje borave na grčkoj teritoriji. Zavod za socijalno osiguranje (Idryma Koinonikon Asfaliseon IKA) Agiou Konstantinou 8, Atina 10241 Tel. + 30 210 5224861 Fax + 30 210 5229180 Website: http://www.ika.gr Priznavanje diploma u Grčkoj Organi koji se bave priznavanjem stranih akreditiva: Institut za tehnolosko obrazovanje (ITE) Leoforos Syngrou 56, 11742 Atina, Greece Tel: +30(1) 922 10 00, fax: +30(1) 922 77 16 E Mail: [email protected] Bavi se priznavanjem akreditiva za potrebe upisa na univerzitet zaposlenja; određuje koji sertifikati i diplome stečene u inostranstvu odgovaraju onima stečenim u Grčkoj. Međuuniverzitetski centar za priznavanje stranih akademskih titula(DIKATSA) Messogeion st 223, 11525 Atina, Greece Tel: +30(1) 675 63 62, Fax: +30(1) 675 67 09 E Mail: [email protected] Bavi se priznavanjem akreditiva za upis na fakultet; upoređivanjem stranih diploma sa odgovarajućim grčkim diplomama; procenom nivoa stranih obrazovnih ustanova u odnosu na grčke ustanove. Helenski državni centar za priznavanje diploma i informisanje Zadužen je za priznavanje diploma višeg obrazovanja stečenih u inostanstvu. 54, Ag. Konstantinou, 10437 Atina Tel (+30) (210) 5281000, Fax: (+30) (210) 5239679 E mail: [email protected] Kancelarija u Solunu Adresa: Dioikitirio (Ministry Makedonias Thrakis) Postanski broj: 54123 Thessaloniki Telefoni: 2310 379371 3, 2310 278256 Fax: 2310 379374 Službe podrške na raspolaganju migrantima Sindikati i NVO mogu informisati iseljeničke radnike o njihovim pravima i pravnim službama kojima treba uputiti zahteve za odštetu protiv poslodavaca i agencija za zapošljavanje koji su ih eksploatisali. Zahtevi za obeštećenje mogu se podneti na sledećim osnovama: - Ukoliko poslodavac nije kršio uslove ugovora kao što su isplaćivanje manje zarade ili neisplaćivanje zarade; - Ukoliko je radnik otpušten bez raloga i odgovarajućeg pravnog postupka; - Ukoliko je radnik bio primoran da raskine ugovor zbog nekorektnog postupanja na radu ili nehumanog tretmana; - Ukoliko je radnik bio izložen bilo kojoj vrsti zlostavljanja, uznemiravanja i pretnji; - Ukoliko je radnik pretrpeo fiziičke povrede ili ostećenja. Radni sudovi u Grčkoj Zakoniti migranti imaju prava da traže svoje zarade na sudu. Za njih važe ista prava kao i za grčke državljane što se tiče pristupa radnim sudovima: u vezi sa zaposlenjem kao i u drugim zakonskim oblastima. Međutim, nezakoniti migranti nemaju ova prava pošto je osnovni uslov za ostvarivanje prava posedovanje potrebnih dozvola. Sindikati u Grčkoj Generalna konfederacija grčkih radnika (GSEE) +30 210 8834611 15 +30 210 8202186, 210 8202187 www.gsee.gr Grčki državljani i stranci imaju istovetan pristup sindikatima. Međutim, prema zakonu svako ko želi da postane član sindikata mora imati socijalno osiguranje. To znači da migranti moraju imati zakonito boravište i raditi da bi postali članovi sindikata. Što se tiče pomoći strancima, sindikati nude podršku i pravne savete za sve npr. PAME (Sveradnički militantni front) osnovao je Sekreterijat za imigrante koji pruža podršku i savete migrantima, bez obzira na to da li poseduju potrebne dozvole ili ne. Žrtve trgovine ljudima Žrtve trgovine ljudima koje su pretrpele tešku eksploataciju i za koje se smatra da su u opasnosti nakon izlaska iz date situacije daje se period za razmišljanje od 30 dana kako bi primile psiho socijalnu podrsku koja će im dati snage kako bi pobegle od uticaja prestupnika. Zatim žrtve mogu da odluče da li će sarađivati sa policijom i sudskim organima, i onda im se može odobriti boravišna dozvola. Boravišnu dozvolu izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova, ne postoji obaveza plaćanja takse i ona se može obnoviti. Vlasnici boravišne dozvole imaju pristup tržistu rada kao i stručnoj obuci, obrazovanju, medicinskoj zaštiti itd. Mesec dana nakon završetka sudske procedure vlasnik boravišne dozvole u svom statusu žrtve trgovine ljudima može dobiti boravišnu dozvolu za drugu svrhu. NVO koje pruzaju pomoć zrtvama trgovine ljudima: KLIMAKA 30 32 Evmolpidon 118 54 Atina, Grcka Tel: +30 210 3417160 3, fax+30 210 3417164 website: www.klimaka.org.gr Nudi pomoć (sklonište, medicinsku zaštitu, psihološku podršku, pravne savete, časove grčkog jezika, radnu rehabilitaciju) za strankinje koje su preživele nasilje ili trgovinu ljudima. NVO Solidarnost Leonidou 34 104 36 Atina tel. centar: 0030 210 5203031, Fax: 0030 210 5233624 www.solidarity.gr Vodi sklonište pod imenom"STORGI" za žrtve trgovine ljudima, seksualne i radne eksploatacije (žena i dece). Pruža usluge kao što su: plaćanje medicinskih troškova, psihološka i psihijatrijska podrška, pravno savetovanje, socijalna podrška, praćenje oporavka žrtve. Broj linije za pomoć 800 11 37777. Grčki Helsinški Nadzor (GHM) Grupa za prava manjina Grčke (MRG G) Adresa: Poštanski pretinac: 60820, GR 15304 Glyka Nera Telefon: (+30) 210.347.22.59 Fax: (+30) 210.601.87.60 website: http://www.greekhelsinki.gr/ Pruža pravne usuge žrtvama trgovine ljudima. Međunardno društvo za zaštitu porodice "FRONTIDA (CARE)" Adresa: 3, Messinias Street, Ambelokipi, Atina Tel: +(30) 210 8103496 Tel & Fax: +(30) 210 6923136 Mob.tel: +(30) 6973 871004 (24h) Smešta u skloništa žene žrtve porodičnog nasilja i/ili trgovine ljudima zajedno sa njihovom decom. Psihološka podrška, pravna pomoć, obuka i rehabilitacioni programi. Evropska ženska mreža Sedište: Amaliados 15, 11523, Atina, Grčka Tel. fax : +30 210 6411449, 0030 210 7704574 Email: [email protected] Ogranak: Estias 25, 11526, Atina, Grčka Tel. +30 210 7703043, Fax +30 210 7786886 Ogranak: Ilioupoleos 112, 17237, Dafni, Atina, Grcka Tel. fax: 210 9700814 Website: http://www.enow.gr/ Nudi podršku ženama žrtvama trgovine ljudima ukljucujući i SOS liniju 8001114400 (i na ruskom); sklonište, pratnju do policije, bolnice i pomaže ženama da dobiju odgovarajuće poslove ukoliko im vlada odbori status žrtve. Centar za zaštitu ljudskih prava (KEPAD) Naiadon 8, 11634, Atina, tel.: + 30 210 9210977, fax: +30 210 9246056 www.kepad.gr Nudi pravne savete za strance, kao i za žrtve trgovine ljudima i prinudnog rada (ne pruža pravno zastupanje). Socijalna i obrazovna akcija Attikis 21, Hilioupolis, 16342 Atina, 9922336 Tel. +30 210 9922336 + 30 210 5239402 Nudi socijalne usluge svima kojima je pomoć potrebna i upućuje slučajeve nadležnim službama. IOM Međunarodna organizacija za migracije, Poštanski pretinac: 430, GR 174 02 Alimos, Grčka Tel. 0030 2 10/99.19.040 Fax. 0030 2 10/99.10.914 Sticanje grčkog državljanstva Rođenjem: - dete grčkih državljana - dete rođeno na grčkoj teritoriji čiji su roditelji bez države - vanbračno dete koje je zakonski priznao grčki državljanin (do 18 godina) Klasifikacijom u vojnoj službi: - stranci grčkog etničkog porekla koji stupe u grčku vojnu službu kao oficiri ili podoficiri ili dobrovoljci Naturalizovanjem: - strana lica koja su u Grčkoj zakonski provela 10 godina u poslednjih 12 godina - izbeglice i osobe bez države koje su u Grčkoj boravile 5 godina u poslednjih 12 godina - moraju imati dovoljno znanje grčkog jezika, kulture i istorije Zahtev se podnosi opštinskim organima u mestu boravka, koji ga prosleđuje Ministru za domaća pitanja, javnu administraciju i decentralizaciju.
Opširnije
Venčаnje u Grčkoj
Grčkа nudi predivаn аmbijent zа Vаše venčаnje, uz neogrаničen izbor prelepih dekoracija i mogućnosti organizacije ovog velikog dana. Promene u zаkonimа u poslednjih nekoliko godinа su omogućile lаkšu proceduru zа venčаnje u Grčkoj tаko dа je venčаti se u Grčkoj ili na nekom prelepom grčkom ostrvu sаdа lаkše nego ikаd. Venčanje, medeni mesec ili prosidba u Grčkoj potpuni su hit poslednjih godina i kako mladenci koji su se upustili u ovakvu avanturu kažu, nezaboravno iskustvo. Za roditelje i užu rodbinu možete obaviti venčanje u crkvi ili opštini i napraviti manji svečani ručak, a pare koje biste potrošili na svadbu, potrošite na venčanje u Grčkoj. Pored toga što će biti kao iz snova, imaćete i medeni mesec o istom trošku, a možda je to i jedinstvena prilika da otputujete na neko udaljeno i egzotično mesto. Veliki broj venčаnjа održаvа se na ostrvima Sаntorini, Krf, Mikonos i Rodos, jer su to najpopulаrnije turističke destinаcije, međutim venčanje je moguće orgаnizovati gotovo bilo gde u Grčkoj. Otvorenа venčаnjа, venčаnjа nа plаži, crkvena venčаnjа i drugi oblici venčаnjа. Nа Sаntoriniju nа primer, nаjromаntičnije mesto zа venčаnje je nа obodu vulkаnа okruženog morem, na visini i sa prelepim pogledom. Često se zbog visokih temperatura venčanje organizuje u vreme zalaska sunca, što daje ovoj ceremoniji posebnu atmosferu i romantiku. Za organizaciju venčanja u bilo kom delu Grčke posetite sajt www.marryme.com.gr i kontaktirajte gđu Olympia Giannopoulou na email koja vam takođe može pomoći i u organizaciji predivne romantične prosidbe na plažama Grčke ili nekom drugom mestu. Agencije za venčanje u Grčkoj Većinа pаrova se odlučuje dа angažuje аgenciju specijаlizovаnu zа venčаnjа koja će im pomoći u organizaciji celokupnog venčanja ili nekog njegovog dela. Ukoliko želite dа to urаdite sаmi, biće potrebno dа kontаktirаte predsednikа ili grаdonаčelnikа Opštine zа civilno venčаnje, ili glаvnog sveštenikа zа versko venčаnje i sledite tаčnu proceduru koju dobijete od njih. Grci smatraju da je Crkveno venčanje u istom rangu kao i Opštinsko venčanje i zbog togа traže puno dokumenata. Dokumenta koja je neophodno pripremiti pre venčanja su (ovo važi za Srbiju i ostale zemlje koje ne pripadaju EU): • Izvod iz matične knjige rođenih (krštenica) - međunarodna • Potvrda kojom se garantuje da osoba nije već u braku u trenutku venčanja. Važno je znati da je trajnost ovog dokumenta 3 meseca i da ukoliko je dokumenat stariji od navedenog perioda, venčanje neće moći biti održano, već se mora obezbediti validan dokument • Pasoš skeniran u boji • U slučaju da je jedna od strana imala prethodni brak, potrebno je dostaviti potvrdu o razvodu braka • U slučaju da je jedna od strana udovac/udovica, potrebno je dostaviti izvod iz matične knjige umrlih kao dokaz o prestanku važenja braka • U boji skenirani pasoši svedoka na venčanju (kumova, ukoliko mladenci putuju sa njima) 1. Sva dokumenta je potrebno dostaviti prevedena na grčki jezik i overena pečatom Apostill 2. Dokumenta je potrebno skenirati u boji 3. Prevodi i overa dokumenata se mogu uraditi kod sudskog tumača za grčki jezik 4. Na put je neophodno poneti sva originalna dokumenta! Za određena dokumenta je dozvoljeno poneti zvanično overene kopije. 5. Podrazumeva se da navedena dokumenta treba da prilože i mlada i mladoženja Pored navedenih dokumenata, lokalni matični ured ima pravo da zatraži i dodatna dokumenta. Sve dokumente treba poslati agenciji koja vam organizuje venčanje minimum 3 nedelje pre datuma venčanja. Cene su otprilike sledeće: taksa 15€, crkva 30€, prevod: 10/15€ po strani, Apostill: 20€ po dokumentu. Veomа je vаžno dа prilikom određivаnjа dаtumа venčаnjа vodite rаčunа o dаnimа postа ili crkvenog crvenog slovа, jer se tаdа ne obavljaju ceremonije venčаnja. Pogledajte i cene smeštaja i o svemu se dobro informišete da ne bi bilo nekih loših iznenađenja. Agencijа Vаm može pomoći oko izbora crkve, fotogrаfа, restorаnа, muzike, dekorаcije, prevozа, iznajmljivanja venčanice, frizure, šminke, vatrometa, svedoka i svih ostаlih stvаri koje su bitne zа venčаnje. Ako planirate da idete u Grčku kako bi se tamo venčali, možda vas interesuje da saznate nešto više o mestima koja biste mogli da posetite kako biste stali na ludi kamen. Razmišljate o venčanju? Zašto to ne bi uradili na nekom od prelepih grčkih ostrva gde ćete poželeti da ponovite ovo iskustvo. "Marryme in Greece" agencija za organizaciju venčanja iz Grčke vam nudi svoje usluge kako biste organizovali i iskusili fantastično venčanje iz snova. Venčanje u Atini Čarobni glavni grad Grčke, najveći grad sa najpoznatijim svetskim atrakcijama i znamenitostima. Tu se nalazi puno otmenih prodavnica, zanimljivih kafića i grčki hoteli čije osoblje će vam poželeti dobrodošlicu na više jezika. Parove koji planiraju da se venčaju u Atini, pored nezaboravnog venčanja u glavnom gradu Grčke, očekuje još pregršt aktivnosti i nezaboravnih momenata koje će kasnije moći da prepričaju i da ih se sećaju. Ono što je potrebno da bi se ovo fantastično venčanje održalo su naravno organizatori. Atina poseduje predivne hotele, a u blizini se takođe nalaze atrakcije kao što su muzeji i ostale znamenitosti pa parovi mogu da naprave divne fotografije na svom medenom mesecu. Venčanje na Santoriniju Pored venčanja koje ste već isplanirali sa svojim partnerom, dobra je ideja da organizujete ovo fantastično iskustvo koje ćete pamtiti čitavog života. Koje god mesto da odaberete na Santoriniju zagarantovano vam je nezaboravno iskustvo koje ćete podeliti kao uspomenu sa porodicom i prijateljima. Većina venčanja se održava uveče kako bi se izbegla iscrpljujuća vrućina tokom dana kao i da bi se uhvatio prelepi momenat zalaska sunca na Santoriniju. Venčanje se mora isplanirati šest meseci unapred da biste imali sva potrebna dokumenta i izbegli neprijatne situacije. Najbolja stvar u vezi sa ovim ostrvom je da ne postoje zakonska ograničenja. Venčanje na Kritu Pristupačna venčanja na raznim destinacijama postaju veoma popularna atrakcija za parove koji žele da im ovo iskustvo bude što romantičnije. Na Kritu postoji puno mogućnosti za venčanje. Neke od usluga koje možete dobiti od "Marryme in Greece" agencije su: ceremonija civilnog venčanja ispred grčke crkve sa božanstvenim pogledom na more, venčanje na plaži, venčanje u kapeli pored jezera Agios Nikolaos i puno vrsti hotelskih venčanja sa bogatim prijemom kao i tradicionalna pravoslavna grčka venčanja. Venčanje na Zakintosu Zamislite ceremoniju venčanja u senci zalaska sunca, more koje se spaja sa planinama i stvara predivan pejzaž pun različitih boja. Predivno malo ostrvo Zakintos nudi mogućnost venčanja pored bazena, na stenama, na plaži i na obali ostrva. Toplota grčkog mora je veoma prijatna i uglavnom je malo ispod i nešto iznad 13 stepeni Celzijusa, a zbog refleksije neba i vode uvek je plave boje. Parovi takode mogu da iznajme svoje privatno ostrvo u Zanteu gde mogu da održe svoje venčanje. Venčanje na Rodosu Da li ste razmišljali o venčanju na ovom grčkom ostrvu? Rodos se geografski nalazi blizu turske obale i čuven je po svojim predivnim plažama i divnim zelenim panoramama. Venčanje u inostranstvu je idealno za one koji žele da obave ovaj događaj na opušten način daleko od svog doma. Rodos vam nudi velike prednosti u odnosu na druge destinacije. Na ovom ostrvu sve je podređeno venčanjima, od odvojenih vila smeštenih na samoj plaži pa sve do antičkih kuća. Obnova bračnih i drugih zaveta Romantično ostrvo Santorini ima mnogo lokacija koje će vas inspirisati da poželite da obnovite svoj bračni zavet. Obnove zaveta odvijaju se iz različitih razloga, a ovo su nekoliko predloga: * Proslava godišnjice braka (10, 20 ili 50 godina) * Novi početak veze * Ukoliko je vaše venčanje bilo obavljeno u opštinskoj kancelariji i nikada niste osećali da ste imali odgovarajuće venčanje sa romantičnim fotografijama * Iznenadite vašeg supruga/suprugu ceremonijom obnove zaveta i pokažite mu/joj koliko ih volite * Iznenadite svoje roditelje ceremonijom sa željom da proslave mnogo dobrih godina braka, da im pokažete koliko vam znače, da im se zahvalite za sve što su vam pružili Obnove zaveta u Grčkoj nisu pravno važeće tako da agencija može da organizuje za vas sve što poželite. Može obezbediti standardnu ceremoniju sa razmenom burmi ili zaveta ili možete sami da kreirate sopstvenu ceremoniju. Ceremonije razmene zaveta među partnerima istog pola u Grčkoj U Grčkoj neke agencije organizuju i ceremonije razmene zaveta među partnerima istog pola na privatnim posedima, kao što su šarene bašte ili predivni balkoni sa pogledom na more. Iako venčanja među partnerima istog pola nisu legalna u Grčkoj, agencija alternativno može da kreira poseban dan za vas i vašeg partnera. Ove vrste svečanosti se organizuju po vašim potrebama i željama. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Polisa o zaštiti turista u Grčkoj
Kao potrošač u Grčkoj vi ste zaštićeni grčkim potrošačkim zakonom u svim transakcijama koje obavljate dok ste u ovoj zemlji. Sledeće stvari su validne za vreme vašeg boravka u smeštaju koji je licenciran od strane GNTO (Grčke Nacionalne Turističke Organizacije) i poseduje dozvolu za rad: • Vlasnik smeštaja je u obavezi da gostu ponudi slobodne sobe i da mu omogući svu neophodnu opremu/uređaje. • Nakon tri dana o dobijanju upita za sobu (telefonom ili elektronskom poštom) vlasnik smeštaja je u obavezi da informiše gosta da li prihvata rezervaciju i da u rezervaciju uključi i detalje o vrsti sobe, dužini boravka i cenu. Pisani dogovor štiti kako gosta tako i vlasnika smeštaja. • Depozit za rezervaciju ne može biti veći 50% ukupne cene smeštaja, a sa druge strane ne može biti manji od cene smeštaja za jednu noć. • Ako vlasnik nije u mogućnosti da obezbedi smeštaj za koji je gost uplatio rezervaciju, u obavezi je da gostu obezbedi alternativni smeštaj koji je minimum iste kategorije i nalazi se u istom gradu i koji nudi iste uslove i usluge kao što je nudio i prvi koji je rezervisan od strane gosta. • Vlasnik smeštaja je odgovoran za vrednosti koje mu je gost poverio i za koje je gost dobio odgovarajuću potvrdu. • Zabranjeno je držati kućne ljubimce u smeštaju, osim ako smeštaj nema određeno mesto za njih. U svakom slučaju mora postojati dogovor o tome između vlasnika smeštaja i gosta. • Prema grčkom zakonu o turizmu: ukoliko je gost iz nekog razloga primoran ili želi da napusti smeštaj ranije od dogovorenog, dužan je da plati naknadu vlasniku smeštaja. Gost ima pravo i obavezan je da koristi zakup do dogovorenog vremena. U suprotnom dužan da je da nadoknadi vlasniku smeštaja 50% od cene za preostale neiskorišćene dane. U slučaju da gost odbije da plati dane koje nije iskoristio, vlasnik ima pravo da pozove turističku policiju. U slučaju da vlasnik odbije da vrati gostu polovinu novca za te dane, gost se može obratiti turističkoj policiji Grčke. U slučaju kršenja ili zloupotrebe gore navedenih pravila obratite se Grčkoj Nacionalnoj Turističkoj Organizaciji na e-mail. Za turističke informacije pozovite: +30 210 3310329 ili +30 210 3310716 Broj telefona Turističke policije u Grčkoj: 1571 .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Živeti i raditi u Grčkoj
Grčka je danas moderno društvo, razvijene industrije i dobre mešavine tradicionalnog i modernog. U ovoj zemlji prisutan je jak osećaj za porodicu. Porodica ne znači samo uži krug u koji su uključeni roditelji i deca, kao u Finskoj ili Danskoj, već više generacija na okupu, što uključuje i prisustvo ujaka, tetaka, stričeva i ostalih rođaka. Iz užeg i šireg porodičnog kruga članovi porodice dobijaju zaštitu i podršku. To može biti pomoć u nalaženju posla ili pozajmica u novcu koja se sigurno dobija. Kao što je sigurno da će porodica pomoći i pozajmiti novac kome je potrebno, sigurno je i vraćanje duga, jer je to pitanje časti. Kad se mladi par venča, porodica oba partnera pomaže u stvaranju doma. Često roditelji zidaju ćerkama kuće i prepisuju kuću na ženske potomke. Za sinove ovaj običaj nije tako čest, jer se pretpostavlja da će njegova žena posedovati kuću. Zakonski, žene su ravnopravne i imaju pravo glasa od 1952. godine. Dugo su muškarci imali ulogu da obezbede hranu i stanovanje za porodicu, a žene da se brinu oko kuće i porodice. Sada je ovo često izmenjeno i ukupno je zaposleno oko 50% žena, bez obzira na činjenicu da su često manje plaćene od svojih muških kolega. Kumstvo takođe igra važnu ulogu u ovom društvu. Deca obično dobijaju ime po nekom od svetaca, tako da je obavezna proslava imendana. Čak je imendan važniji u odnosu na rođendan. Ukoliko njihov svetac nema poseban dan, imendan će proslavljati u dane Sv. Trojice. Bez obzira na smanjen uticaj religije na nove generacije, svi tradicionalno prisustvuju ceremonijama u crkvi kao što su venčanja, krštenja ili sahrane. Glavni praznik je Uskrs, pa za njim i ostali ostali crkveni praznici. Naglasak je na radosti uskrsnuća Isusa, ne na raspeću, tako da je Uskrs praćen iskazivanjem radosti, vatrometom i opštom proslavom. Informacije u vezi obrazovnog sistema Grčke Obrazovanje u Grčkoj je društveno i besplatno i deli se na: • Prvostepeno (obdanište, osnovna škola) • Drugostepeno (gimnazija, srednja škola) • Trećestepeno (Visoko obrazovne institucije, Tehničke obrazovne institucije) Školska godina počinje 1. septembra i završava se 21. juna naredne godine. Početak predmetne nastave počinje 11. septembra i završava se 15. juna. 1. Obdanište Kada kreće dete u Obdanište ? Kada napuni 4 godine. Kako se upisuje dete u Obdanište ? Α) sa zahtevom roditelja Β) sa ispunjenom izjavom u kojoj se vidi adresa i mesto boravka porodice C) sa potvrdom Opštine ili Mesne zajednice D) prikazivanjem zdravstvene knjižice deteta Kada počinje upis deteta u obdanište ? Od 1 do 15 juna, godinu dana pre nego navrši 4 godine. Koliko godina traje obdanište ? 2 godine 2. Osnovna škola Kada se upisuje dete u Osnovnu školu ? Kada navrši 6 godina Kako se upisuje dete u Osnovnu školu? A) Sa Izvodom iz Matične knjige rodjenih B) Sa zdravstvenom knjižicom učenika C) Potvrdom o Zubnom lekarskom pregledu D) Ispunjenom odgovornom izjavom o adresi i mestu boravka porodice Koliko godina traje školovanje u Osnovnoj školi ? 6 godina 3. Gimnazija Kada se upisuje dete u Gimnaziju ? Prvih deset dana u junu mesecu Koliko godina traje školovanje u Gimnaziji ? 3 godine Napomena: Po grčkom zakonu, Osnovna škola i Gimnazija se smatraju obaveznim školovanjem. 4. Opšta srednja škola Kako se upisuje dete u Srednju školu ? Sa svedočanstvom završenog trećeg razreda Gimnazije Koliko godina traje školovanje u Srednjoj školi ? 3 godine Radna dozvola za Grčku Stranom državljaninu koji je dobio dozvolu ulaska radi zaposlenja kod poslodavca u Grčkoj, izdaje se dozvola boravka po osnovu zaposlenja, nakon zasnivanja ugovora o radu iz koga proizilazi da je njegova nadoknada najmanje u jednakoj visini kao i mesečni dohodak jednog nekvalifikovanog radnika i nakon što dostavi traženu dokumentaciju. Strani državljanin može zasnovati ugovor o radu sa drugim poslodavcem u toku važenja njegove početne boravišne dozvole, uz preduslov da ne dolazi do promene struke za koju mu je bila dodeljena posebna dozvola ulaska, kao ni Osiguravajuceg Zavoda. U slučaju promene poslodavca zaposleni je dužan da obavesti nadležnu Okružnu Službu za Strance i Emigrante u vremenskom roku o 30 dana. Nakon godinu dana od izdavanja boravišne dozvole po osnovu zaposlenja, dozvoljeno je produženje boravišne dozvole za pružanje uluga ili rad, nakon što je strani drzavljanin izmirio poreske obaveze i nakon što je ostvario minimalan broj dana plaćenog osiguranja u nadležnom Osiguravajućem Zavodu. Sezonski rad stanih državljana u Grčkoj Sezonski rad stranih državljana je rad u Grckoj za vremenski period od ukupno šest meseci, po kalendarskoj godini, u oblasti koja vezana za privremeni, sezonski karakter rada. Sezonski radnik zasniva odnos sa određenim poslodavcem za posao na određeno vreme. U tom ugovoru mora se jasno navesti vrsta zaposlenja. Poslodavac koji želi da zaposli stranog državljnina za sezonski rad (i da bi bila izdata odgovarajuća dozvola ulaska), je dužan da dobije predhodno odobrenje Glavnog Sekretara Okruga, posle zahteva koji se podnosi u Opštini ili u Mesnoj zajednici njegovog boravka ili prebivališta, najmanje tri meseca pre početka. Uz zahtev, poslodavac prilaže i garanciju iz banke ili iz Fonda Hipoteka i Zajmova koja je u visini mesečnih primanja jednog nekvalifikovanog radnika, koja se vraća poslodavcu nakon isteka doravišne dozvole i odlaska stranog državljanina iz Grčke. Sticanje grčkog državljanstva 1. Brak nema sam po sebi za posledicu sticanje ili gubljenje grčkog državljanstva. Supružnici Grka koji sa njima imaju dete stiču grčko državljanstvo pošto ispune uslov od tri godine boravka u Grčkoj (bez da se traži ispunjenje uslova od 3 godine boravka). 2. Stranac koga usvoji grčki državljanin stiče automatski grčko državljanstvo samo ako je maloletan i to od vremena usvojenja kao dete Grka ili Grkinje. 3. Lice koje se rodi na grčkom tlu stiče grčko državljanstvo ako to žele roditelji koji su stranci i ukoliko nije automatski steklo državljanstvo druge zemlje. 4. Deca stranog državljanina automatski stiču grčko državljanstvo kada taj državljanin stekne državljanstvo naturalizacijom ukoliko su ta deca maloletna ili neoženjena/udata. 5. Neophodni preduslovi za naturalizaciju stranog državljanina su da je punoletan, da boravi 10 godina u Grčkoj, da nije protiv njega izrečena mera proterivanja iz zemlje, da nije u poslednjih 10 godina osuđen za krivična dela. 6. Članovi porodice lica kome se oduzme grčko državljantvo ne gube državljanstvo. 7. Grčko državljanstvo se stiče zakletvom, koja treba da se položi u roku od godinu dana od objavljivanja odluke u državnom glasniku. Odluka se poništava ako se zakletva ne položi u roku od godinu dana.
Opširnije
Srpsko-grčko prijateljstvo
Srbiju i Grčku vežu neraskidive veze, pune poštovanja i bratske ljubavi, koje na svaki način treba negovati, da nam još dugo traju. Upravo zato i ne čudi što se, statistički gledano najveći broj turista iz naše zemlje i opredeljuje da ode na letovanje u Grčku. Srpsko-grčko prijateljstvo je koncept posebnog odnosa između dva balkanska naroda koji je počeo da se formira u 19. veku, inspirisan zajedničkom borbom za oslobođenje od osmanske vlasti, a kulminirao je tokom građanskog rata na prostoru bivše Jugoslavije i bombardovanja SR Jugoslavije od strane NATO avijacije 1999. god. Iako su vlade Srbije i Grčke, svoje zajedničke interese formalno-pravno regulisale brojnim vojnim i ekonomskim sporazumima, srpsko-grčko prijateljstvo je odnos koji se razvijao u neposrednom kontaktu između dva naroda. Prvi svetski rat Prvi neposredan kontakt između dva naroda dogodio se tokom Prvog svetskog rata kada su, početkom 1916. god., preko 150.000 srpskih vojnika i civila evakuisani na grčko ostrvo Krf. Suprotno stavu grčke vlade koja je bila protiv ulaska srpske vojske na njenu teritoriju, zbog čega su snage Antante bile primorane da okupiraju ostrvo koje je bilo deo teritorije tada neutralne Grčke, stanovnici Krfa, duboko potrešeni patnjom srpskih vojnika i civila, uspostavili su veoma bliske odnose sa svojim novim susedima. Bliski odnosi između grčkog i srpskog naroda na ostrvu manifestovali su se na više načina. Srpska vlada je bila stacionirana u hotelu "Bela Venecija" na Krfu. Crkve sv. Arhangela, sv. Trojice i sv. Nikole privremeno su ustupljene Srbima na korišćenje u religijske svrhe. Na Krfu su svakodnevno održavana sportska takmičenja i kulturni događaji kao što su pozorišne predstave i koncerti u kojima su učestvovali srpski takmičari i izvođači. Opštinske vlasti Krfa ustupile su Srbima štampariju na korišćenje. Zahvaljujući modernim štamparskim mašinama koje su obezbedili Francuzi, na Krfu su ubrzo počele da izlaze "Srpske novine". Mnogi Srbi su odlučili da se trajno nastane na ostrvu, a sklopljen je i veliki broj mešovitih brakova. Sve tri ćerke vlasnika hotela "Bela Venecija", gospodina Joanisa Gazisa, udale su se za Srbe. Zanimljivo je istaći da se srednja ćerka Avgusta udala za budućeg premijera jugoslovenske vlade, Milana Stojadinovića. Žena ministra inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije, Aleksandra Cincar-Markovića je takođe bila sa Krfa. O prijateljskom odnosu između srpskog i grčkog naroda, koji se razvijao u ovom periodu svedoči i "Srpska kuća" koja i dan danas postoji na Krfu i u kojoj se nalazi muzej "Srbi na Krfu 1916-1918" i počasni konzulat Republike Srbije. Međutim, prijateljski odnos između dva naroda nije uticao na promenu stava grčke vlade koja je odbila da dozvoli prebacivanje srpske vojske kopnenim putem do Solunskog fronta. Rat u Bosni Tokom Rata u Bosni, više desetina grčkih dobrovoljaca borilo se u ime pravoslavlja i grčko-srpskog prijateljstva na strani Vojske Republike Srpske protiv vojnih snaga vlade u Sarajevu. Nekoliko desetina Grka provelo je u redovima VRS više meseci pa i do dve godine u periodu od 1992 do 1995. god. Grčki dobrovoljci bili su grupisani u tzv. Grčku dobrovoljačku gardu koja je bila stacionirana u Vlasenici u centralnoj Bosni. Zabeleženo je da je ova jedinica učestovala u borbenim dejstvima u okolini Srebrenice, gde je, nakon ulaska u grad na srušenom pravoslavnom hramu istaknuta grčka zastava. Dobrovoljci su regrutovani u Beogradu, dok su u Atini i Solunu bili uspostavljeni centri za vezu. Prema izjavi dobrovoljaca, grčka vlada nije ometala regrutaciju i upućivanje dobrovoljaca u Bosnu, dok je Grčka obaveštajna služba bila u stalnom kontaktu sa njima. AFP je ovim povodom citirala i predsednika Republike Srpske, Radovana Karadžića koji je izjavio: "Srbi imaju samo dva prijatelja, boga i Grke." NATO bombardovanje SR Jugoslavije Samo nekoliko dana nakon početka NATO bombardovanja SR Jugoslavije, u Atini su 26. marta 1999. god. izbile demonstracije protiv akcije NATO. Masa od preko 10.000 demonstranata izvikivala je anti-američke parole ispred američke ambasade. Demonstrantima koji su nosili transparente sa natpisima koji su ukazivali na snažnu vezu između dva naroda zasnovanu na pripadnosti istoj pravoslavnoj veri, pridružila se i grupa Srba koji su se zatekli u grčkoj prestonici. Demonstranti su se sukobili sa policijom koja je upotrebila suzavac kako bi razbila demonstracije. Istog dana grčka vlada je zatražila prestanak bombardovanja i povratak pregovorima. Osim učestovanja u anti-američkim demonstracijama, pripadnici grčkog naroda bili su spremni i da pruže konkretnu pomoć prijateljskom srpskom narodu. U izveštaju Makedonske novinske agencije, od 26. marta 1999. god. govori se o 250 grčkih dobrovoljaca koji su se prijavili za odlazak u Srbiju kako bi, prema njihovim rečima "pomogli Srbima koje smatraju prijateljima i braćom". Grčki narod nastavio je sa protestima protiv NATO bombardovanja SR Jugoslavije čak i nakon prestanka borbenih dejstava. Poseta američkog predsednika Bila Klintona Grčkoj, 19. novembra 1999. god. bila je povod za masovne anti-američke demonstracije. Preko 10.000 demonstranata okupilo se u Atini, na demostracijama koje su organizovale stranke levog bloka. Levičari su protestovali zbog učešća SAD u NATO bombardovanju SR Jugoslavije. Okupljeni građani su se uputili ka američkoj ambasadi spaljujući usput američke zastave. Grčka policija pokušala je da spreči demonstrante u njihovoj nameri što je dovelo do otvorenog sukoba demonstranata i policije. U sukobu, koji je potrajao do duboko u noć, korišćeni su suzavac, kamenje i Molotovljevi kokteli. Iako je nameravao da se zadrži u dužoj poseti grčkoj prestonici, Bil Klinton je iz bezbednosnih razloga skratio svoj boravak u Grčkoj. Jorgos Dalaras, čuveni grčki pevač, je 1999. održao koncert na Aristotelovom trgu u Solunu, u znak podrške narodu Srbije tokom NATO bombardovanja. Iste godine, dok je bombardovanje trajalo, Dalaras je održao humanitarni koncert u Beogradu, na Trgu republike. Mikis Theodorakis je u Atini u isto vreme održavao koncerte za podršku srpskom narodu. Grčka humanitarna pomoć za Srbiju Brojne grčke humanitarne organizacije i Grčka pravoslavna crkva su, tokom 90-tih godina 20. veka organizovale brojne akcije upućivanja tona i tona humanitarne pomoći u Srbiju. Ove aktivnosti su naročito intenzivirane tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Tako je, 18. maja 1999. god., u Srbiju dopremljena humanitrna pomoć Grčke pravoslavne crkve namenjena radnicima bombardovane fabrike automobila "Zastava". Preko 150 tona hrane i lekova podeljeno je zaposlenim i penzionisanim radnicima i članovima njihovih porodica. Akcije dopremanja humanitarne pomoći u Srbiju nastavile su se i nakon bombardovanja. Istaknutu ulogu u organizaciji humanitarnih akcija u kojima pomoć iz Grčke stiže u Srbiju ima princeza Katarina koja je poreklom Grkinja. 29. decembra 2004. god., grčka humanitarna organizacija "Lajflajn Helas", koja je pod patronatstvom princeze Katarine dopremila je pošiljku odeće, hrane i igračaka namenjenih deci bez roditeljskog staranja, deci ometenoj u razvoju i deci izbeglicama širom Srbije. Humanitarna pomoć iz Grčke pronašla je svoj put i do srpske dece na Kosovu i Metohiji. Hiljade dece iz Srbije i Republike Srpske je letovalo kod grčkih porodica, a mnogi Grci i danas pomažu decu palih boraca: i finansijski i garderobom i namirnicama. Zorica Marinkovic: "Grčka me je 1994. godine spasila od rata. Moja druga porodica me je prihvatila kao svoju kćerku, pružili su mi predivno djetinjstvo i materijalno nam pomagali. Šta drugo reći... volim grčku muziku, jezik nikada zaboravila nisam, ni svoju predivnu Atinu, niti ću ikada. Volim grčku kinomatografiju, neponovljivu Aliki Vujuklaki i Vegosa... ma volim sve grčko !!!" Bratimljenje srpskih i grčkih gradova Blizak odnos između dva naroda ogleda se i u velikom broju gradova i mesta u Srbiji koji su se zbratimili sa gradovima i mestima u Grčkoj. Neki od njih su: Aleksinac (Srbija) - Patra (Grčka) Grocka (Srbija) - Agia Paraskevi (Grčka) i dr. Jagodina (Srbija) - Korint (Grčka) Kruševac (Srbija) - Krf (Grčka) Niš (Srbija) - opština Glifada (Grčka) Novi Sad (Srbija) - Heliopolis (Grčka) Smederevo (Srbija) - Volos (Grčka) Čačak (Srbija) - Katerini i Filipoji (Grčka) Zanimljivosti o grčko - srpskom prijateljstvu Mada se gotovo svaki od turista koji iz Srbije krene na letovanje u Grčku oseća kao kod svoje kuće, ali i svaki Grk iz Srbije nosi mnogo lepih uspomena, istorija beleži da ipak postoje i oni pripadnici oba naroda koji nisu tako blagonakloni jedni prema drugima. Šalu na stranu, veliki je broj priča, da ne kažemo legendi, koje se mahom odnose na najosetljiviju temu - ljubav, i to onu koja se razvila između grčkih žena i srpskih ratnika koji su preživeli Albansku golgotu i proboj Solunskog fronta. Jedna od onih koja je najupečatljivija se i dan danas može čuti u Vrnjačkoj banji, a vezana je za, sada već atrakciju ovog mesta koja je poznata kao Most ljubavi. Ta priča kaže da je učiteljica po imenu Nada, neposredno pre početka Prvog svetskog rata zavolela oficira čije je ime bilo Relja. Kako kažu stariji meštani Vrnjačke banje koji su upoznati sa ovom pričom, njih dvoje su se sastajali upravo na ovom mostu, planirali venčanje i svoj budući zajednički život. Ali... Došao je rat, Relja je otišao da odbrani svoju otadžbinu, Nada je ostala da ga čeka i da se nada... Kažu da bi dugo stajala na današnjem Mostu ljubavi, iščekujući da se čovek koga voli vrati. Prošle su godine, a jedino što je doznala jeste da je Relja oženio neku Grkinju i zaboravio i Nadu i dato obećanje. Nastavak verovatno znate... Ubrzo je Nada otišla sa ovog sveta, ali je ostala legenda o neuzvraćenoj ljubavi, koja i danas živi. Upravo iz želje da ne izgube svoju ljubav, kao nekada davno ova učiteljica, dobitljivi Vrnjčani su se dosetili da na ogradu mosta kače katance na kojima napišu ime svog dragog ili drage, a ključeve simbolično bacaju u omalenu Vrnjačku reku koja ispod njega protiče i od toga su napravili svojevrsnu atrakciju. I sa druge strane, u bratskoj nam Grčkoj postoji jedna “grčka učiteljica Nada”, koja je bila rodom sa ostrva Krf. Kažu da je ona volela jednog Srbina i on nju, ali kada se oporavio, krenulo se u proboj Solunskog fronta. On je otišao da brani svoju otadžbinu, ostavivši devojku, a legenda kaže da se nikada nije vratio. Priča dalje govori da je ona, žaleći za svojim dragim ispevala pesmu, koja je na neki čudan način postala simbol prijateljstva između naša dva naroda, a koju je maestralno otpevao grčki umetnik, Jorgos Dalaras. Iako je ovo samo legenda, jer je pesma “Mi mou thimonis matia mou” zapravo nastala na potpuno drugačiji način, sasvim sigurno je inspirisana nekim stvarnim događajem.
Opširnije
Studirati u Grčkoj
Grčka je jedina zemlja u Evropi koja svojim zakonom ne dopušta formiranje privatnih fakulteta, ali se zato suočava sa velikim problemom odliva studenata na međunarodne fakultete u zemlji. Da bi se taj problem prevazišao, Grčka dozvoljava funkcionisanje stranih fakulteta na svojoj teritoriji, na kojima se izdaju strane diplome, bez potrebe akreditovanja i licenciranja od strane grčkog Ministarstva prosvete. Na taj način, veliki broj grčkih studenata danas studira u svojoj zemlji, na stranim univerzitetima, kao što su: CITY College u Solunu, Athens Laboratory of Business, Administration, American College of Greece, American College of Thessaloniki, University of Indionapolis. Slična je i situacija na Kipru, gde funkcioniše veliki broj stranih univerziteta, kao što su: Eastern Mediterranean University, European University of Lefke, Girne American University, Near East University. Srednjoškolci koji nameravaju da studiraju u Grčkoj trebalo bi da počnu da se pripremaju za upis na fakultet najmanje godinu dana unapred, znači u toku trećeg razreda srednje škole. Studenti iz Srbije imaju mogućnost da studiraju na Američkom koledžu u Solunu, koji je privatna visokoškolska ustanova akreditovana od NEASC, organizacije koja akredituje Harvard, Jejl i druge prestižne univerzitete u SAD. Studijski programi u skladu su sa onima po kojima se radi na fakultetima u SAD. Svi zainteresovani kandidati bliže informacije mogu dobiti na sajtu www.act.edu (American College of Thessaloniki). Ostali strani fakulteti u Grčkoj CITY College, Internacionalni fakultet Univerziteta Sheffield www.city.academic.gr Athens Laboratory of Business Administration www.alba.edu.gr American College of Greece www.acg.edu University of Indionapolis www.uindy.gr Studiranje na državnim fakultetima u Grčkoj Grčka državna fondacija za stipendije povremeno nudi stipendije za državljane zemalja Balkana, Centralne i Istočne Evrope, Latinske Amerike za studiranje u Grčkoj. Ministarstvo za nacionalno obrazovanje i verska pitanja Republike Grčke dodeljuje kandidatima iz Srbije 20 meseci stipendije za postdiplomske studije i istraživanje (minimalna stipendija je 5 meseci, a maksimalna je 10 meseci) i 5 stipendija za pohađanje letnjih seminara u oblasti grčkog jezika i kulture. Detaljnije informacije se mogu naći na web adresi www.ypepth.gr. 1. Stipendije za letnje seminare u oblasti grčkog jezika i kulture Stipendija pokriva troškove školarine, smeštaja, ishrane i učešće u kulturnim događajima, dok se putni toškovi ne pokrivaju. Troškove organizatorima seminara plaća Državna fondacija za stipendije Republike Grčke. Kandidati za letnje kurseve moraju znati grčki, engleski ili francuski jezik. Potrebna dokumenta: • ispunjen aplikacioni formular • kopija pasoša • potvrda o studijama • sertifikat o znanju jezika • CV • lekarsko uverenje • izvod iz matične knjige rođenih Sva dokumenta potrebno je prevesti na grčki ili engleski i dostaviti u tri kopije. 2. Stipendije za postdiplomske studije i istraživanja Ove stipendije se odnose na kandidate koji žele da pohađaju postdiplomske studije ili da sprovode istraživanje na nekom grčkom univerzitetu ili istraživačkom centru. Stipendija pokriva magistarske studije u trajanju od 1 godine i doktorske studije u trajanju od 2 godine. Nakon isteka stipendije svaki student treba podneti detaljan izvještaj o studijama ili potvrdu od profesora-mentora u istraživanju Servisu za prevod, Ministarstva inostranih poslova Republike Grčke. Kandidati moraju znati grčki jezik i moraju imati garantno pismo za određeni postdiplomski program studija. Moraju biti informisani da li Institucija koju su izabrali za nastavak školovanja zahteva priznavanje njihovih diploma. U slučaju da njihova diploma ne ulazi u listu priznatih diploma kandidati se moraju obratiti D.O.A.T.A.P. (Međuuniverzitetski centar za priznavanje inostranih diploma, 223 Messogion Ave.11525, Athens) za priznavanje, kako bi mogli biti prihvaceni za određeni postdiplomski program. Potrebna dokumenta: • ispunjen aplikacioni formular na grčkom, engleskom ili francuskom u tri kopije • kopija pasoša • diploma o završenim osnovnim studijama • sertifikat o znanju jezika • dva pisma preporuke • CV • lekarsko uvjerenje • oblast studija koju kandidat namerava da pohađa, ili polje istraživanja • Acceptance Letter (pismo saglasnosti) od strane grčkog univerziteta ili istraživačkog centra. 3. Za studente koji žele da upišu osnovne studije u Grčkoj Takođe se dodeljuje stipendija za pohađanje kursa grčkog jezika u trajanju od 1 godine, koji moraju položiti. Tim studentima će biti dodeljena stipendija za osnovne studije. Stipendija se dodeljuje na period od godinu dana, sa mogućnošću produžetka, ukoliko kandidat dostavi svake godine do 31. marta potvrdu o položenim ispitima, čiji broj mora biti dovoljan za upis sledeće godine. Pod tim uslovom stipendija se produžava. Potrebna dokumenta za dodiplomske studije: • popunjen aplikacioni formular • kopija pasoša • navesti najmanje 5 preferenci u polju studiranja • potvrda o završenoj srednjoj školi • potvrda od Ministarstva prosvete i nauke da diploma o završenoj srednoj školi koju kandidat poseduje, kandidatu omogućava upis na Univerzitet u matičnoj zemlji. • CV • zdravstveno uverenje Sva dokumenta moraju biti prevedena na grčki ili engleski i dostavljena u tri kopije. Napomena: ove stipendije su dodeljivane prethodnih godina. Za nove mogućnosti stipendiranja pogledate link iznad. Spisak fakulteta u Grčkoj Aristotle University of Thessaloniki Athens University of Economics and Business (AUEB) Democritus University of Trace National Technical University of Athens Technical University of Crete (T.U.C) University of Athens University of Crete University of Ioannina University of Macedonia University of Patras University of the Aegean Sandra (iz Beograda) i Milica (iz Niša) su dve mlade devojke koje su studirale Psihologiju na jednom od privatnih solunskih koledža. Zamolili smo ih da nam prenesu svoje iskustvo i upoznaju sa dobrim i lošim stranama studentskog života u Solunu. .gi-footer-box { background: rgb(247, 249, 252); border: 1px solid rgb(226, 232, 240); border-radius: 16px; padding: 24px; margin-top: 32px; font-family: system-ui, -apple-system, 'Segoe UI', Roboto, Arial, sans-serif; } .gi-footer-flex { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 24px; margin-bottom: 20px; } @media (max-width: 768px) { .gi-footer-box { padding: 16px; } .gi-footer-flex { flex-direction: column; gap: 16px; } } Tražite smeštaj u Grčkoj? Popularne kategorije smeštaja • Kompletna ponuda smeštaja u Grčkoj • Smeštaj sa sniženim cenama • Smeštaj na plaži • Pet-friendly smeštaj • Smeštaj sa doručkom | Sa polupansionom Najtraženije destinacije • Lefkada | Kefalonija | Tasos • Centralni Halkidiki • Kasandra | Sitonija | Atos • Vrahos | Parga | Krf • Olimpska regija | Solunska regija Nemate vremena da tražite? Pišite nam na info@grckainfo.com – predložićemo smeštaj baš po vašim željama. Internet bez traženja poslovnica • Kupite eSIM internet paket za Grčku i još 250 zemalja – aktivan odmah po ulasku u zemlju Grčka Info prati preko 1.000.000 ljubitelja Grčke Prvi saznajte najvažnije vesti, upozorenja i važne informacije sa granica i iz cele Grčke. • Pridružite se našoj Viber grupi – live info sa granica i važna upozorenja • Viber kanal za smeštaj – najbolje ponude smeštaja direktno na telefon Instagram | Facebook stranica | Facebook grupa | Tik Tok | YouTube
Opširnije
Provod u Grčkoj
Grčka živi 24 sata i u letnjoj sezoni i van nje. Grci, jednostavno, vole noćni život. Izlazi se tokom cele nedelje i ulice su žive do duboko u noć. Kafići rade do tri sata posle ponoći, a vikendom do jutra. Izlazak započinje okupljanjem u kafiću uz neko piće (kafa se posle 21h ne služi). Preovlađuju klasični kafići, ali ima i dosta mesta koja su u istovremeno i kafe i klub i restoran. Grčka kafa je isto što i turska ili naša, ali specifičnog ukusa i svetlije boje. Leti se često pije frape, hladna nes-kafa, sa mlekom ili bez. Grci uvoze skoro sva svetska piva, a njihova dva lokalna piva su Mithos i Alfa. Vikendom je poseta klubovima obavezna. Veče u diskoteci počinje elektronskom muzikom, ali u kasnijim satima sluša se grčka muzika uz obavezni ples zeibekika i ciftetelija i čašice sfinakija. U Grčkoj je noćni život zapravo bogatiji od dnevnog i Grci to sebi ne bi mogli da uskrate. Grčka je čuvena po noćnom provodu na ostrvima. Mikonos je prvo ostrvo koje se pročulo po 24-časovnom provodu i još uvek drži primat u toj sferi. Rodos, Zakintos, Skiatos, Krf bije reputacija odličnog provoda koji podrazumeva non-stop zabavu. Da cene u Grčkoj nisu mnogo veće od domaćih, svedoče i podaci da se domaća, ili kako je u ovoj zemlji zovu grčka kafa može popiti za 1,5 do dva evra, dok neskafa košta dva do tri evra u zavisnosti od ekskluzivnosti lokala. Gazirani i negazirani sokovi staju od 1,5 do 3 evra, dok "Hajneken" i "Amstel" pivo košta u proseku četiri evra. U Solunu postoji veliki broj tradicionalnih taverni. Obrok u njima u proseku staje oko 15 evra. Za ljubitelje noćnog života Solun je pravi raj, a bolje upućeni kažu da ljudi iz različitih delova Grčke dolaze u noćni provod upravo tu. S obzirom na to da su Grci poznati kao ljubitelji dobrog provoda, večernji izlazak uglavnom podrazumeva izlazak u neki od noćnih klubova, gde se uz "živu" muziku dočekuje jutro. Svakako najpopularnije su buzuki večeri, gde publika svoje oduševljenje iskazuje bacanjem cveća na pozornicu. Reč je o crvenim, belim i roze karanfilima na koje su Grci spremni da u toku jedne večeri potroše i 500 evra.
Opširnije
Saveti i upozorenja
Šumski požari Šumski požari su u nekim delovima Grčke relativno česti za vreme vrelih i suvih leta. Posetioci treba da budu svesni da visoke temperature u letnjim mesecima (jun-avgust) mogu da izazovu šumske požare, koji mogu da dovedu do ozbiljnog zagađenja i pojave letećeg pepela. Molimo Vas da povedete računa kada posećujete šumske oblasti ili se vozite kroz njih; pobrinite se da opušci budu dobro ugašeni i pažljivo bačeni, ne palite roštilj i ne ostavljajte bilo kakvo đubre za sobom, naročito ne prazne boce. Krajem avgusta 2007, vrlo visoke temperature i jaki vetrovi u Grčkoj doveli su do velikog širenja i ozbiljnih šumskih požara, uglavnom na Peloponezu (južnom delu Grčkog kopna), Atici (oblasti oko Atine) i ostrvu Evija (severno od Atine), Halkidikiju i nekim drugim delovima Grčke. 64 osobe su poginule u požarima. Putnici treba da održavaju visoke standarde ponašanja u javnosti kada su u Grčkoj. Nepristojno ponašanje, uključujući skidanje odeće na javnom mestu, ne toleriše se. Policija je jasno stavila do znanja da neće oklevati da uhapsi one koji to ne poštuju. Grčka policija neće prihvatiti nasilno ili nepristojno ponašanje, posebno kada je prisutna i konzumacija alkohola. Grčki sudovi imaju visoke novčane kazne i kazne zatvora za osobe koje se nepristojno ponašaju. Ne bi trebalo da dođete u dodir sa bilo kojom vrstom droga, ne donosite drogu – uključujući drogu „C klase“. Posedovanje čak i male količine može da dovede do dugih kazni zatvora. Ne bi trebalo da kupujete bilo kakvo oružje dok ste na odmoru, ovo obuhvata i male predmete kao što su boksevi ili noževi sa oštricom dužine od 10 cm i više. Putovanje sa decom Samohrani roditelji i druge odrasle osobe koje same putuju sa decom treba da budu svesni da neke zemlje zahtevaju dokumentovani dokaz roditeljskog dopuštenja pre nego što dozvole da sam roditelj sa detetom uđe u zemlju ili u nekim slučajevima, pre nego što dozvole da dete napusti zemlju. Hrana i voda Grčki prehrambeni proizvodi su poznati širom sveta po svom odličnom kvalitetu. Posetioci treba uvek da budu oprezni sa vodom u udaljenim oblastima i na većini ostrva (naročito na Kikladima). Voda sa česme u Atini i većim gradovima Grčke je pijaća, međutim ispijanje inficirane vode može ponekad dovesti do stomačnih problema ili dijareje, ali ništa ozbiljnije. U svakom slučaju preporučuje se kupovina flaširane vode. Vrućina Najveći zdravstveni problem u Grčkoj nastaje zbog vrućine, naročito tokom perioda između juna i septembra. Da bi izbegli dehidrataciju, uvek je bolje da naterate sebe da pijete vodu čak i ako ne osećate žeđ i da uvek sa sobom nosite flašicu sa vodom. Setite se da posolite hranu pošto vrućina dovodi do znojenja što vodi gubitku soli i minerala iz organizma. Mnogo ozbiljnih problema je povezano sa vrućinom: opekotine od sunca, osip po koži praćen svrabom, a prouzrokovan intenzivnom transpiracijom, iscrpljenost od vrućine, gljivične infekcije ili toplotni udar. Da bi se izbegla ova vrsta problema treba se često tuširati, dobro osušiti kožu, izbegavati ekstremne fizičke aktivnosti, nositi laku odeću i obavezno šešir ili kačket (kapu) i izbegavati preterano konzumiranje alkohola. Izbegavajte direktan kontakt sa suncem između 12:00 i 17:00 i uvek nosite kvalitetne naočare za sunce. Novac i kreditne kartice Najbolje je ne nositi više novca nego što Vam je potrebno za narednih nekoliko dana, što podrazumeva da ćete osmisliti svoje verovatne potrebe kada god razmenjujete putničke čekove ili podižete novac. Dobra ideja je ostaviti sa strane malu količinu gotovog novca, npr 100 €, kao rezervu u slučaju opasnosti. Velika prednost kreditnih kartica je ta što Vam dozvoljavaju da platite krupne stavke bez da unaokolo nosite veliki svežanj novčanica. Kreditne kartice se primaju u Grčkoj gotovo svuda. Mogu se koristiti da se plati širok dijapazon dobara i usluga kao što je ručak (u boljim restoranima) i smeštaj, iznajmljivanje automobila ili suveniri. Osnovne vrste kreditnih kartica su MasterCard, Visa, Maestro i Eurocard, i sve su prihvaćene u Grčkoj. One mogu biti korišćene kao keš kartice da se podigne gotov novac iz bankomata ili filijala grčkih banaka na isti način na koji se to radi kod kuće. Dnevna ograničenja u podizanju novca određuje odgovarajuća banka. Akontacije se daju samo u lokalnoj valuti EURO. Kreditne kartice se mogu koristiti i za plaćanje smeštaja u svim boljim hotelima.
Opširnije