Srpsko vojničko groblje Zejtinlik u Solunu
22/03/2016 Tekst ažuriran 22/08/2023 Iskustva 5

Verovatno da ne postoji turista iz naše zemlje koji je imao prilike da poseti Solun, a da tom prilikom nije otišao da poseti i Srpsko vojničko groblje “Zejtinlik” koje se nalazi u neposrednoj blizini samog centra grada.


A nekada je mesto na kome se prodavalo ulje ili zejtin (po turskom) bilo samo ledina u okolini Soluna, na kome se kasnije nalazila Glavna vojna poljska bolnica srpske vojske. Do nedavno je o ovom mestu, koje je uz manastir Hilandar na Svetoj Gori jedino što na teritoriji bratske nam Grčke pripada Srbiji, uzevši u obzir da je zemljište na kome se Zejtillnik nalazi poklonjeno našoj zemlji od strane Republike Grčke, brinuo čuveni Đorđe Mihailović.


A rame uz rame sa srpskim ratnicima, prilikom proboja Solunskog fronta su stradali i ruski, francuski, italijanski i engleski vojnici, a svi pronađeni ostaci se danas nalaze u sklopu memorijalnog kompleksa koji nosi naziv Srpsko vojničko groblje “Zejtinlik”. Uprkos nazivu, činjenica je da Francusko groblje najbrojnije, a zatim slede Srpsko, pa Italijansko i Englesko, te Rusko koje je ujedno prostorno i najmanje, a i na kome je sahranjen najmanji broj vojnika.


Na mestu na kome se nalazilo groblje Glavne vojne poljske bolnice srpske vojske u okolini tadašnjeg grada Soluna, koje je nosilo naziv Zejtinlik, 1926. godine je doneta odluka da se pronađu ostaci svih srpskih ratnika koji su stradali prilikom proboja Solunskog fronta i sahrane na tom mestu. Ljude koji su se bavili ovim, ni malo lakim poslom, predvodio je Savo Mihailović, Srbin  rodom iz Grblja u Boki Kotorskoj. Upravo to je bio početak nastanka memorijalnog kompleksa Zejtinlik u prestonici grčke oblasti Makedonija.


Posebno je zanimljiv podatak da je Republika Grčka našoj zemlji praktično dala na korišćenje zemljište na kome se nalazi ovaj kompleks i to potpuno besplatno. Razlog zbog koga je priprema i gradnja Zejtilnika, kako se često jednostavnije naziva ovaj kompleks, trajala tako dugo, i to od 1926. kada se počelo sa pronalaženjem tela srpskih boraca i njihovom ekshumacijom, pa sve do Dana primirja u Prvom svetskom ratu, 11. novembra 1936. godine, jeste što je apsolutno sav građevinski materijal dopreman iz Republike Srbije.


Ne možemo, a da ne pomenemo zasluge čuvenog arhitekte, gospodina Budimira Hristodula, rodom iz Aleksinca. Osim što se borio kao jedan od 1.300 kaplara, on je bio i glavni neimar prilikom gradnje Zejtinlika, a posebno je zanimljiv podatak da je on lično bio angažovan na inicijativi koju je uspeo da sprovede u delo, da se na ovo groblje donesu sadnice čempresa iz srpskog manastira Hilandar, na Svetoj Gori, koje su tako sađene da simbolično predstavljaju stražu svima onima koji su svoje živote dali za otadžbinu.


Gore pomenuti Savo Mihailović je ostao da služi svojim saborcima i to tako što je predano i marljivo uređivao njihove humke, a svim dobronamernim posetioca Srpskog vojničkog groblja govorio o njihovim podvizima i vodio ih u obilazak spomen kosturnice. Kako je Savo ubrzo po završetku mučnog posla pronalaženja ostataka, te njihove ekshumacije i umro, brigu o Zejtilniku je preuzeo njegov sin, Đuro, koji je ostao upamćen po mnogo čemu, ali i po činjenici da je uspeo da spreči nacističke snage tokom Drugog svetskog rata da opljačkaju ovu svojevrsnu Svetinju našeg naroda.


Naime, kako je pričao njegov unuk, čika Đorđe Mihailović, kada su “Švabe” došle kod njegovog oca i htele nasilno da uđu i oskrnave ono što je on brižljivo čuvao, Đuro ih je upozorio da ne bi trebalo to da rade, jer tu leže njihovi saborci. Tom prilikom je, vidno zbunjenim Nemcima rekao, da ono N.N. što piše na mnogim spomenicima, zapravo znači “Nepoznati Nemac” na našem jeziku i da bi trebalo da imaju poštovanje prema svojim mrtvim drugovima. Na taj način je, hrabri Đuro sačuvao ono što o čemu je brinuo još dugi niz godina.


A čika Đorđe, kako su od milošte mnogi Srbi voleli da zovu nekadašnjeg čuvara Zejtinlika, rođen je u Solunu - na tlu Grčke i oženjen Grkinjom Fotini, a brigu o grobovima palih srpskih ratnika vodi još od davne 1961. godine. Iako je rođen 1928. godine, još uvek vodi računa da svako ko dođe na Zejtilnik sazna što više, kako o hrabrim srpskim vojnicima, tako i o srpskoj istoriji.


Ko još čuva srpsko groblje u Solunu pored čika Đorđa?


Čuvar groblja Zejtinlik od marta 2014. godine bio je Predrag Nedeljković iz Kraljeva (1968.). Predrag je razrešen ove dužnosti krajem 2021. godine.


Posetioce danas dočekuju kustosi Krstimir Tzopas i Olga.


Gospodin Krstimir već 30 godina živi u Solunu, radio je za građevinsku firmu koja je sarađivala sa našim konzulatom i na taj način stekao poverenje konzula koji mu je ponudio da postane čuvar Srpskog groblja.
 

G. Krstimir je po ocu Grk, a po majci Srbin.

 


Pitali smo ih na kraju priče da li im nešto treba, šta im nedostaje, da li možda žele nešto sledeći put da im donesemo iz Srbije. Dostojanstveno i ponosno su nam odgovorili da im nije potrebno ništa. Ali smo ipak uspeli da otkrijemo šta je bar to što čika Đorđe voli. To je konzerva piva koju ponekad voli da popije za svoj merak, neko od malih belih vina, vole naš kačkavalj (i on i njegova supruga), a vole da se podsete i ukusa domaćeg ajvara koji se u Grčkoj ne može kupiti. 


Ako vas put navede u Solun, posetite ovaj važni istorijski spomenik, ovi divni i skromni ljudi će vas zaista uvek sačekati sa osmehom i primiti otvorenog srca, a vi ćete sami biti bogatiji za još jednu veoma lepu uspomenu.


Čika Đorđe Mihailović, čuvar srpskog vojničkog groblja "Zejtinlink" u Solunu, preminuo je 2. jula 2023. u 96. godini.



Kako najlakše doći do srpskog groblja Zejtinlik


Iz pravca Evzonija

Kada uđete u Solun iz pravca Evzonija ulazite u Monastiriou ulicu. Kada sa leve strane prođete Glavnu železničku stanicu, prođite još 300 metara i ispred vas je veća raskrsnica (trg Vardaris). Tu treba da skrenete levo (pod uglom od 60-tak stepeni) i zatim nastavite pravo nepuna 2 kilometara ulicom Lagkada (Lagada) koja vodi za Kavalu i Seres. Sa leve strane ćete primetiti veliki spomen park, nije teško uočiti ga, jer je vidljiv sa ulice.


Iz pravca Halkidikija

Kada uđete u Solun iz pravca Halkidikija ulazite u ulicu Egnatia. Njom idete pravo do velike raskrsnice - trga Vardaris. Tu treba na semaforu da skrenete desno i zatim nastavite pravo nepuna 2 kilometara ulicom Lagkada (Lagada) koja vodi za Kavalu i Seres. Sa leve strane ćete primetiti veliki spomen park, nije teško uočiti ga, jer je vidljiv sa ulice.


Deo Soluna u kom je Zejtinlik zove se Neapoli, a zgrada prekoputa groblja ima broj Lagkada 146 - tu lokaciju možete ukucati u vašu navigaciju.
Kola možete parkirati na parkingu Francuskog groblja, koje se nalazi odmah pored Srpskog groblja (parking je besplatan).


Ako planirate čuvaru da odnesete poklon, nemojte svi nositi rakiju, jer je čika Đorđe poručio "Nemojte samo rakiju, imamo je za sledećih 10 godina". Možete mu poneti paklicu cigareta Drina bez filtera ili neki drugi skromni poklon iz Srbije.


Ukoliko dolazite taksijem nemojte se iznenaditi ako Grci ne znaju gde je Zejtinlik. Kažite im na grčkom "Serviko nekrotafio" ili na engleskom "Serbian cemetery". Ili taksisti jednostavno dajte adresu Lagkada 146.


Zejtinlik GPS koordinate: 40.6544, 22.93362


Napiši komentar
1089 Vladan Stanimirovic   10/07/2017
Poštovani, voleo bih da mogu da saznam iz kog mesta u Srbiji su borci sahranjeni u grobu 472 (Mileta Stanimirovic) i grobu 1061 (Mihailo Stanimirovic), posto pokusavam da pronadjem pradedu Solunca. Nemam živih predaka od kojih bi mogao da dobijem tu informaciju. Ako ste u mogućnosti da mi pomognete bio bih vam veoma zahvalan. Srdačan pozdrav i veliko hvala, Vladan Stanimirović
1813 jadranka Mijatović   11/07/2018
Ovog leta tačnije Juna 2018 godine posetila sam groblje Zejtinlik-Solun i oduševljena sam svim što sam videla a najviše dedom Đorđom i njegovom dobrotom, njegovim duhom. Sve pohvale za uloženi trud i rad na groblju.
5022 Slavica Milankovic Feniks Kraljevo   29/04/2023
Postovani dana 30.04.2023. u prepodnevnim satima grupa iz Srbije posetice groblje,hvala
5444 Ivanka Dimitrijevic Kg   17/09/2023
Moj deda Stefan Radovanovic iz Resnika u Kragujevcu. Moj deda, a Majin pradeda. Vuku nas geni ka Grckoj. Nek mu vec a Slava. Uvek kad idemo u Grcku a idemo vise od 50 godina uvek svratimo na Zejtinliku.
5471 Mimi   18/10/2023
sad dosli sa groblja. ne lici na deda Djordja groblje. mg. zena izasla u farmericama i daje info..., strasno! to je srpski deo Zejtinlika, valda treba biti kodeks oblacenja. vaalda, treba da se pokaze postovanje prema mrtvim. grob deda Djordja rastersna zemlja, neuredno neslozeni venci.... sve to stvara jaaako losu i neodgovornu sliku. Srbijo, ucini nesto ozbiljno!!


Najčitaniji tekstovi na našem sajtu